EU i dalje posreduje između Beograda i Prištine

Evropska unija je, još uvijek, posrednik u dijalogu, poruka je iz Brisela povodom navoda u srbijanskim medijima da bi moglo da dođe do evropske arbitraže u procesu sprovođenja dogovora Beograda i Prištine. U kabinetu šefice evropske diplomatije kažu da su premijeri Srbije Ivica Dačić i Kosova Hašim Tači pozvani u Brisel na novi sastanak u okviru dijaloga za normalizaciju odnosa, a u cilju razgovora o koracima potrebnim za implementaciju dogovora od 19. aprila.

„Vi znate da je implementacija apsolutno ključna i naš rad na tome se nastavlja“, kaže za Deutsche Welle Maja Kocijančić, portparolka visoke predstavnice EU: „Istina je da dogovora o planu za implementaciju nije bilo. Mi dalje radimo na tome i vjerujemo da su i dogovor i njegova implementacija u interesu i Srbije i Kosova. Mi smo posrednik ovog procesa i to je i dalje naša uloga.“

Dvoumljenja oko dogovora nema…

Tehnički pregovori o implementaciji sporazuma koji bi trebalo da vode normalizaciji situacije, prvenstveno na sjeveru Kosova, završeni su međusobnim optužbama delegacija Beograda i Prištine o namjerama da se dogovoreno izmijeni, odnosno da se ubace novi elementi. I dok neki sada očekuju da će Evropska unija dati svoje tumačenja briselskog sporazuma kako bi se vidjelo kako dalje sa primjenom, izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin, u razgovoru za DW situaciju ocjenjuje ovako: „Ono što je dogovoreno to je napisano. Dokumenta su javna. Tu ne može biti posebnih dvoumljenja. Timovi za implementaciju se redovno sastaju i oni moraju da dogovore način realizacije. Ja ovo više razumijem kao stvaranje povoljnije političke klime kako bi na obje strane što veći broj odgovornih ljudi, ali prije svega najšira javnost, shvatili potrebu za ovim sporazumom i na kraju ga i primijenili.“

...ali ima njegove razrade

I dok se u Briselu svi slažu oko važnosti suštine dogovora Beograda i Prištine, neslaganja, očigledno, ima oko njegove sadržine: „Sam sporazum sastoji se od jedne i po strane, od 15 tačaka koje su vrlo šture i kratke. Potrebno je još puno razgovora kako bi se to razjasnilo i prevelo u oblik koji se uopšte može primijeniti“, ocjenjuje za Deutsche Welle, direktor za Balkan u Međunarodnoj kriznoj grupi Marko Prelec.

I dok Prelec objašnjava da je razrada potrebna i za „jednostavnije tačke“ kao što su sudstvo i policija, on upozorava da postoje i zahtjevnije tačke o stvaranju zajednice srpskih opština, gdje ima „težih problema“ kao što su pridobijanje Srba sa sjevera Kosova da uopšte učestvuju u primjeni dogovora Beograda i Prištine.

Istovremeno, izvjestilac za Srbiju Kacin očekuje da se na sastanku 21. maja procijeni gdje i šta bi trebalo napraviti u narednim danima kako bi se ono što je potrebno do juna, kao i ocjene zemalja članica o napretku Srbije i Kosova, završilo: „Poslije mnogih razgovora sa Srbima sa Kosova došlo je do značajnih pomaka. Zato očekujem da će se napraviti procjena šta i kada je moguće realno primijeniti“, kaže Kacin.

Istovremeno, on naglašava da „politika nije samo od danas do sutra“ i da bi naredni sastanak Dačića, Tačija i Ešton u Briselu trebalo razumjeti kao priliku da se razgovara i o tome šta poslije 1. jula kada Srbija, prema riječima Kacina „navodno dobije datum, ako se sporazum primijeni.“

Autorka: Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić