EU i SAD traže put izlaska iz krize

Timothy Geithner je izbjegao ulazak na glavna vrata dvorane za sastanke u poljskom Vroclavu, čak se nije ni obratio prisutnim novinarima. Unutar dvorane, on je navodno od svojih kolega iz 17 država koje imaju euro kao valutu, zatražio da konačno prestanu s pričom o mogućnosti da euro propadne. On smatra da EU mora povući poteze koji će umiriti tržišta finansija - i to hitno. On je predložio da se poveća obim takozvanog "kišobrana za euro" kako bi pod taj kišobran mogle stati i Italija i Španija, ako zatreba.

Njemački ministar finansija Wolfgang Scheuble je izjavio kako je dobro što je kolega iz Vašingtona danas prisutan na sastanku: „Svako mora riješiti probleme na svojoj strani Atlantika kako bi se došlo do stabilnog tržišta. To je glavni uzrok straha od slabljenja globalnog razvoja privrede. Evropljani moraju odraditi svoju zadaću, Amerikanci svoju. Zato je dobro što je Geithner tu“, rekao je Scheuble.

 

Juncker odbacio američki prijedlog

Predsjedavajući euro-grupe, luksemburški premijer Jean Claude Juncker je izjavio kako je u ovom trenutku najvažnije okončati raspravu i usvojiti zaključke koji se odnose na proširenje Fonda za spas eura: „Na taj način će kapacitet Fonda porasti na 440 milijardi eura. Tako će fond biti fleksibilniji, jer će imati na raspolaganju nova sredstva za djelovanje.“

Juncker je odlučno odbacio prijedlog Geithnera da se fond proširi upotrebom finansijsko-tehničkih trikova. Austrijska ministrica finansija Maria Fekter je zatražila da političari prekinu sa špekulacijama da će doći do bankrota Grčke: „To bi nas mnogo koštalo. Mi upravo radimo na realizaciji programa koji smo usvojili. Što jedinstvenije nastupimo, to bolje.“ Na taj način ona se očito osvrnula na rasprave o potrebi da se razmotre potezi za slučaj da Grčka proglasi bankrot, što su izjave njemačkog ministra za privredu Philippa Rösslera.

Odluka o pomoći Grčkoj u oktobru

Grčka bi u svakom slučaju sljedeću ratu kredita od osam milijardi eura trebalo da dobije tek sredinom oktobra. Ministri su korigovali najave da će to biti početkom oktobra jer je očito da ekspertima treba više vremena da sagledaju stanje u državnoj kasi u Atini. Delegacija Evropske komisije, Međunarodnog monetarnog fonda i Evropske centralne banke će svoj izvještaj o tome podnijeti početkom oktobra. Nejasno je šta će se desiti ako ovi eksperti zaključe kako Grčka nije ispunila obećanja o mjerama štednje, što bi zaustavilo isplatu nove rate kredita. Eksperti smatraju da bi Grčka u tom slučaju odmah bila bankrot. Navodno se u evropskim ministarstvima finansija već prave planovi za taj slučaj.

Autor: Bernd Riegert/Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić