EU još nema jedinstvenog stava o Kosovu

Ono oko čega je relativno brzo postignut dogovor jeste da Kosovo ne može ostati vječiti protektorat UN-a, te da nastavak prgovora između Beograda i Prištine nema nikakvog smisla. Praktično, sve govori u pravcu proglašenja nezavisnog Kosova, saopštio je austrijski kancelar Gusenbauer.

Ipak, Kipar, Slovačka i Grčka odbijaju nezavisno Kosovo. Zbog toge se u završnoj deklaraciji susreta na vrhu u Briselu, riječ "nezavisno" nigdje i ne spominje. Evropskoj uniji je potrebno još vremena za donošenje konačnog stava, izjavio je njemački ministar vanjskih poslova Steinmeier.

"Nadamo se da će odgovorni na Kosovu shvatiti da ne treba biti nerazumnih poteza, poteza koji nisu u saglasnosti sa međunarodnom zajednicom. Isto tako se nadam da zajedno možemo preuzeti odgovornost za mir i stabilnost, te spriječiti eskalaciju nasilja. Cijeli proces mora biti pod kontrolom."

Sa ili bez nezavisnosti: EU priprema misiju za Kosovo

EU će stoga pokrenuti vlastitu misiju za Kosovo koja će brojati 1800 ljudi, biće imenovan i specijalni opunomoćenik. Sporno je još uvijek to da li uniji za ovu misiju treba odobrenje UN-a? Rusija je već zaprijetila da bi zahtjev za pokretanje takve misije naišao na veto u Vijeću sigurnosti. Stoga su šefovi vlada i država unije sa samita u Briselu poslali pozitivne signale ka Srbiji. U završnoj deklaraciji se govori o tome da bi mogao biti ubrzan proces približavanja te države uniji.

Prepreka potpisivanju Sporazma o stabilizaciji i pridruživanju s Beogradom je još uvijek to što je na slobodi Ratko Mladić, optužen za genocid u Sebrenici.

O daljem razvoju unije u "Vijeću mudraca"

Što se budućnosti same unije tiče, o tome će se raspravljati u Vijeću mudraca. Ovo vijeće bi trebalo da razmatra teme kao što su migracija, klima, energija i terorizam. Ideja za formiranje takvog tijela je stigla od francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja. Vijeće mudraca će se pobaviti i pitanjem proširenja EU. Mada nigdje oficijelno nije spormenuto da bi takozvani "mudraci" trebalo da se pozabave i pitanjem da li Turska može biti dio ove organizacije, francuski predsjednik Sarkozy se nada da to pitanje neće ostati bez odgovora.

"Zadatak Vijeća jeste da razmotri čemu to težimo u godinama od 2020. do 2030. Tu se postavlja i pitanje: Dokle treba da ide proces proširenja? Nije tu riječ samo u Turskoj nego uopšte o pitanju spoljnih granica unije."

Devetočlano Vijeće će s radom početi u ljeto naredne godine. Predsjedavajući će biti bivši španski premijer Felipe Gonzales, a od prominentnijih osoba su tu i bivša predsjednica Letonije, Vaira Vike-Freiberga, te bivši šef finskog koncerna Nokia, Jorma Ollila.