1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

EU podijeljena zbog ilegalnih migranata

8. januar 2011

Teška borba protiv ilegalne imigracije dijeli EU. U tom pitanju ne samo da 27 zemalja članica nije složno, već i same evropske institucije imaju različite stavove. Listovi pišu i o spornom mađarskom Zakonu o medijima.

https://p.dw.com/p/Qp4q
Foto: picture-alliance/ dpa

Mađarska je opreuzela šestomjesečno predsjedavanje EU. Glavni zadaci predsjedništva biće kako je ranije najavljeno u Budimpešti, zaključenje hrvatskih pristupnih pregovora, integracija Roma, pitanje javnoga duga u Uniji, te moguće uključenje Rumunije i Bugarske u šengensku zonu. Ovo posljednje zabrinjava Brisel jer se boji da bi iz Rumunije i Bugarske moglo doći do najezde ilegalnih migranata. List Osnabruecker Zeitung o tome piše:

„Iako Evropska komisija insistira na što većoj slobodi kretanja u Evropi, ministri unutrašnjih poslova zemalja članica to koče, jer žele umanjiti rizik ilegalnog useljavanja. Oštar stav koji zauzimaju ministri prema Rumuniji i Bugarskoj je ispravan. Obje zemlje su četiri godine nakon pristupanja EU daleko od pouzdanog obezbjeđivanja granica od ilegalnih tražilaca azila.

Straße der Schmuggler - Großbild
Bande krijumčara su u Bugarskoj i Rumuniji vrlo aktivneFoto: AP

I za kriminalce koji se bave trgovinom ljudi ili droga bi ukidanje kontrola na bugarskoj i rumunskoj granici praktično predstavljalo poziv da nastave svoje kriminalne radnje. Dvjema zemljama nedostaju snažne granične službe, pogotovo ukoliko se uzme u obzir da su graničari slabo plaćeni i podložni korupciji. Ove države bi u slučaju da otvore svoje granice prema Grčkoj i Mađarskoj, otvorile i vrata za nezakonite migracije i organizirani kriminal. EU do sada nema zajednički sistem traganja za osumnjičenim osobama. Samo ako EU u tom pravcu ostvari napredak i vlade u Sofiji i Bukureštu budu uspješne u borbi protiv korupcije graničara, policije i sudstva, želja za neograničenom slobodom kretanja unutar EU bi doglednoj budućnosti mogla postati stvarnost“, piše Osnabruecker Zeitung.

Debakl na mađarski način

Ungarn EU Treffen Jose Manuel Barroso und Viktor Orban in Budapest
Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso (lijevo) uspio je ubijediti mađarskog premijera Orbana da promijeni stavFoto: AP

Mađarska će promijeniti sporni zakon o medijima ako Evropska unija to zatraži, izjavio je u petak (07.01.) konzervativni premijer ove zemlje Viktor Orban. „Spremni smo da učinimo tako da Zakon o medijima ne oteža mađarsko predsjedavanje“, dodao je on.

List Volksstimme iz Magdeburga o Orbanovoj iznenadnoj spremnosti da promijeni stav piše: „Orban je iznenađujuće brzo popustio pritiscima i pristao na zahtjeve Evropskog parlamenta. No, šta mu je preostalo? Sada, kada se njegova zemlja kao predsjedavajuća EU posmatra kritičnim pogledom, mađarski premijer se pokazuje neobično dobrim. Orban zapadnim medijima rado daje pomirljive izjave, kao što pokazuju primjeri iz prošlosti. Ne treba se dakle čuditi ukoliko za pola godine ovakvo licemjerstvo prestane,“ piše list Volksstimme.

U internet izdanju lista Welt o istoj temi pored ostalog piše:

„Kontroverzni, novi mađarski Zakon o medijima, ne bi trebao proći "test demokratije", definisan članom 11 od strane Evropske komisije. Ograničena zaštita informanata, politička kontrola, Vijeće za medije kojim dominira jedna politička stranka je presedan u Evropi. Premijer Orban se treba stidjeti da je svoje „djelo“ stavio u isti rang s ostalim evropskim medijskim zakonima. Trenutno se čini kao da mađarska Vlada namjerava promijeniti stav. Sada je za sve bitno osigurati uvjete da Budimpešta do juna sačuva obraz i izađe iz ovog debakla,“ piše list Welt Online.

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednik: Azer Slanjankić