EU razmatra pomoć bankama na istoku

Pomoć je od Europske središnje banke zatražilo i devet vodećih međunarodnih banaka koje djeluju u središnjoj i istočnoj Europi. Banke argumentiraju da pomoć za poticanje likvidnosti i pokretanje kreditiranja ne smije biti ograničena samo na zemlje članice Europske unije već je treba ponuditi ne samo kandidatskoj zemlji kao što je Hrvatska, već i zemljama izvan Unije kao što su Srbija i Ukrajina.

"Borili smo se 50 godina kako bismo izbavili ove zemlje iz komunizma i sada imamo tržišnu ekonomiju u regiji, pa stoga ne možemo te države ostaviti na cjedilu u ovako teškoj situaciji", naglasio je Herbert Stepić, šef uprave austrijske banke Raiffeisen International koja predvodi skupinu banaka koje traže pomoć Europske središnje banke. U skupini osim Raiffeisen banke, nalaze se talijanski UniCredit i Intesa Sanpaolo, zatim austrijski Erste Bank, francuski Societe Generale, belgijski KBC, njemačka Bayerische Landesbank, švedska Wedbanka i EFG Eurobanka iz Grčke.

Čeka se dogovor oko europskog sustava financijskog nadzora

Zahtjev za pružanje pomoći bankama u istočnoj Europi dolazi u trenutku kada je EU objavio ekonomske prognoze u kojima očekuje pad BNP-a za gotovo dva posto. Predsjednik Europske središnje banke Jean-Claude Trichet (Žan Klod Triše) u raspravi s europskim zastupnicima je naglasio kako je osobno spreman preuzeti odgovornost za novoosnovano tijela nadzora banaka, ali da upravno vijeće koje uključuje predstavnike svih 16 zemalja eurozone još nije dogovorilo zajedničke pozicije. Trenutno skupinom stručnjaka predsjedava Jacques de Larosiere (Žak de Larozije), bivši guverner Banque de France, koji bi s ekipom stručnjaka pripremio prijedlog za europski sustav financijskog nadzora. Očekuje se izvještaj s prijedlozima krajem veljače.

Austrija bi mogla imati najveće gubitke

Od Austrije, koja daje najveći broj kredita u istočnoj Europi s oko 200 milijardi eura, očekuje se poduzimanje svih koraka kako bi se održala likvidnost banaka. U tu svrhu austrijske banke ispituju da li posegnuti za paketom spašavanja banaka u korist svojih filijala u istočnoj Europi. U Ukrajini je političko stanje nestabilno, Slovačka se pak navodi kao primjer ostalima. Dok je u Slovačkoj i Bugarskoj država sastavila paket spašavanja banaka, u Rumunjskoj ili Poljskoj tako nešto još ne postoji.

„U Europskoj uniji postoji načelo prema kojem se ne vodi računa tko je vlasnik banke već se prije svega gleda koja banka u zemlji posluje. Upravo takvim bankama treba pružiti pakete pomoći“, naglašava Helmut Ettl (Helmut Etl) iz austrijskog financijskog nadzornog tijela. Posebno je važna međunarodna koordinacija i dogovor oko pružanja pomoći.

Trebaju li zemlje regije program pomoći ?

Trenutnu situaciju s malim gospodarskim rastom u zemljama regije treba pojedinačno analizirati i izvući potrebne zaključke. Stručnjaci ukazuju da je ono što je do sada učinjeno već pozitivno, a radilo se o pružanju pomoći od strane međunarodnih organizacija kao i lokalnih i središnjih banaka. No hoće li i sama Europska unija pripremiti paket pomoći za banke u istočnoj i jugoistočnoj Europi? Stručnjaci ukazuju kako će Unija zasigurno u pojedinim slučajevima morati staviti na raspolaganje sredstva za spašavanje pojedinih banaka u stranom vlasništvu.