EU stavio stavio na raspolaganje novu pomoć za Bliski istok

Ovo je prvi redovni sastanak ministara vanjskih poslova nakon ljetke stanke u kojoj su održani izvanredni sastanci Vijeća ministara zbog krize na Bliskom istoku pa se i ovoga puta šefovima diplomacija nameće pitanje što i kako dalje na Bliskom istoku i kako se postaviti prema Iranu.

Od jučer je jasno da se vlada u Teheranu protivi učiniti ono što to od nje traži Vijeće sigurnosti – prekinuti obogaćivanje urana. Nakon što su Sjedinjene Države zatražile sankcije protiv Irana moguće je uvođenje ograničavanja mogućnosti putovanja za iranske građane zamrzavanje iranskih bankovnih računa u inozemstvu. Međutim za takve odluke postrebna je nova rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, a tako nešto za sada nije za očekivati.

Uoči početka sastanka predsjedavajući Vijeća ministara finski šef diplomacije Erkki Tuomioja je na pitanje nije li vrijeme za sankcije protiv Irana odgovorio:

"Ovo nije ni vrijeme ni mjesto za donošenje odluka. Svi mi ozbiljno želimo uključiti Iran i ako njihov odgovor je zaista onakav kao što kažu naime da su spremni za pregovore tada trebamo vidjeti koji su uvjeti. Diplomacija za Europsku uniju ostaje put broj jedan za dalje“, poručio je finski ministara vanjskih poslova Tuomioja a povjerenica Ferreor Waldner je poručila:

„Nažalost Iran je pokazao da u ovom trenutku ne želi surađivati, i jasno da međunarodna zajednica ne može stajati samos sa strane i promatrati. Istovremeno kazali smo da želimo diplomatsko rješenje i zato se nadam da kanali za komunikaciju i dalje mogu postati otvoreni“, izjavila je Benita Ferrero Waldner član Europske komisije zadužena za vanjske poslove.

Do sada su se Europljani zalagali za pregovore. Osim toga Bruxelles je još prije tjedna dana iz Teherana dobio odgovor na 20 stranica pa je visoki predstavnik Solana najavio nove razgovore s Iranom. No u Uniji je sve više onih koji naglašavaju kako nakon mnogo riječi trebaju uslijediti i djela.

Solana je telefonski razgovarao s iranskim glavnim pregovaračem za nuklearni program, a signal Europe je jasna. Europljani se zalažu za pregovore na temelju ponude koju su Europljani predstavili Teheranu zajedno s Amerikancima, Kinezima i Rusima i to još prije nekoliko tjedana, a ona glasi zaustaviti obogaćivanje urana u Iranu i mogućnost uvoza obogaćenog urana iz Rusije. Na taj način Teheran ne bi bio u stanju izgraditi atomsku bombu.

Što se tiče Bliskog istoka očekuje se da će ministri još jednom potvrditi svoju spremnost da zemlje članice daju oko 7.000 vojnika za kontingent plavih kaciga uz naglasak da se radi o operaciji UN-a a ne Europske unije. Osim toga Europska je komisija do sada dala 1,5 milijuna litara goriva za bolnice u Pojasu Gaze te ukupno više od 110 milijuna eura pomoći.

„Najnoviji element je da smo započeli isplačivati socijalnu pomoć osobama koje imaju najveće potrebe, za osobe koje su pretrpile veliki gubitak prihoda zbog financijske krize, zatim penzioneri i ostali teški socijalni slučajevi, ukupno će 625.000 osoba dobiti socijalnu pomoć uključujući 11.500 radnika zaposlenih u zdravstvenom sektoru“, rekla je povjerenica Ferrero Waldner.

Pitanja odnosa Europske unije i Rusije bit će razmatrana u dva sastanka. Prvo će ministri razmijeniti mišljenje o mogućnostima i opcijama na koji način Europska unija može dugoročno utjecati na događanja u Rusiji kao i analizirati buduće trendove situacije u Rusiji i njezine vanjske politike. Nakon ministri će pripremati idući sastanak na vrhu Europske unije s Rusijom koji se odžava za dva mjeseca.

Premda proširenje i jugoistočna Europa nisu tema ovog neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova, nije isključeno da se ministri ne dotaknu i tih tema. Inače na ovakvim sastancima ministri su nešto razgovorljiviji, a budući je njemački ministar vanjskih poslova Steinmeier ovih dana izjavio kako se zalaže da Europska unija razradi vjerodostojnu politiku prema istočnoj Europe, moguće je da se i to pitanje nađe za stolom.