1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

EU traži restituciju na Balkanu

1. decembar 2010

Restitucija imovine oduzete tokom i poslije Drugog svjetskog rata u zemljama zapadnog Balkana je spora, nepotpuna i opterećena brojnim preprekama. U EU insistiraju da je imovinsko pravo fundament osnovnih ljudskih prava.

https://p.dw.com/p/QMdZ
Svoja kućica, svoja slobodica"
"Svoja kućica, svoja slobodica"Foto: DW/Pirolic

Pitanje imovinskih prava i vraćanja oduzete imovine, još jedno je u nizu otvorenih i kompleksnih pitanja na zapadnom Balkanu. Ono sa sobom nosi ozbiljne političke, finansijske i socijalne implikacije. „Pravda mora da bude sprovedena. Imovinska prava su međunarodno priznata ljudska prava. Vlasti, pogotovo u zemljama zapadnog Balkana, moraju to da shvate, moraju da vrate imovinu, konfiskovanu od strane totalitarnih režima tokom i poslije Drugog svjetskog rata, njenim zakonskim vlasnicima“, kaže za Deutsche Welle, Stratos Paradias, predsjednik Međunarodne unije vlasnika nepokretne imovine.

Uz ocjenu da su procedure restitucije spore na Balkanu, a da su zakonske odredbe o tom pitanju, ako ih i ima, zbunjujuće i kontradiktorne, Unija zahtjeva vraćanje imovine zakonskim vlasnicima u naturi ili korektnoj kompenzaciji. Tim povodom podnijeta je i peticija Evropskom parlamentu.

Srbija „najteži slučaj“

Srbija još nema zakon o restituciji
Srbija još nema zakon o restitucijiFoto: DW

I dok Evropska unija smatra da je odgovorno i blagovremeno riješenje pitanja restitucije u osnovi izgradnje vladavine prava, što je i preduslov za prijem u Uniju, ona nema šira ovlaštenja u dostizanju tog cilja, kako među zemljama članicama tako i među potencijalnim članicama. Sve zemlje ponaosob moraju da osiguraju poštovanje imovinskih prva na svojoj teritoriji, kaže za Deutsche Welle potpredsjednik Evropskog parlamenta Edvard Mekmilan Skot.

„Ne smijemo da vam damo mnogo nade, jer Brisel nema sve odgovore. Imamo principe, kapacitete da projektujemo ideju da je poštovanje imovinskih prava jedan od temelja modernih država - i to je ono dokle mi možemo da idemo. Sa druge strane, EU ima ugovore sa zemljama kao što je Srbija, kojim se Srbija obavezala da će joj politika u oblasti imovinskih prava biti na najvišem međunarodnom nivou. Jasno je međutim da nije tako, da je zapravo u neredu“, kaže Mekmilan.

Potpredsjednik Evropskog parlament kaže da od pada Miloševićeve vlasti u Srbiji nisu bile „korektne“, da je bilo optužbi za korupciju, zloupotrebu vlasti na državnom i lokalnom nivou. Sve to, pored činjenice da u zemlji još nema ni zakona o restituciji, Srbiju predstavlja kao „najteži slučaj“ u regionu.

Obeštetiti žrtve ratnih dešavanja

Poslanik Evropskog parlamenta, potpredsjednik delegacije za odnose s jugoistočnom Evropom i izvjestilac za Srbiju Jelko Kacin (LDS, ALDE) je još krajem maja upozorio zemlje zapadnog Balkana o aktualnim problemima vezanim za restituciju i privatizaciju
Poslanik Evropskog parlamenta, potpredsjednik delegacije za odnose s jugoistočnom Evropom i izvjestilac za Srbiju Jelko Kacin (LDS, ALDE) je još krajem maja upozorio zemlje zapadnog Balkana o aktualnim problemima vezanim za restituciju i privatizacijuFoto: Europäisches Parlament

Pitanje denacionalizacije, kao i efektivne, blagovremene i pravedne implementacije međunarodnih zakona i ugovora mora da postane kriterijum za napredak Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji. Istovremeno najbolje riješenje za BiH, prema studiji Evropskog parlamenta, jeste usklađivanje entitetskih zakona o restituciji sa zakonom na državnom nivou.

U studiji o restituciji na Zapadnom Balkanu traži se i formiranje imovinskog registra. „Na BiH je stiglo manje pritužbi nego na Srbiju kada je u pitanju restitucija. Međutim nema sumnje da i tamo postoje otvorena imovinska pitanja vezana kako za predkomunistički period, tako i za period rata 90-ih godina“, kaže potpredsjednik Evropskog parlamenta, Edvard Mekmilan.

Iako se zemlja nalazi u teškoj ekonomskoj situaciji, niko ne bi smio da profitira na osnovu imovine koja je pripadala žrtvama ratnih dešavanja. Tako bi BiH mogla da razmotri riješenje slično onom koje ima Makedonija: da od novca dobijenog prodajom društvene imovine obrazuje fond za isplatu kompenzacija.

Kakav primjer daju članice EU?

Problemi vezani za restituciju i privatizaciju utiču na proces približavanja EU
Problemi vezani za restituciju i privatizaciju utiču na proces približavanja EUFoto: CC-by-sa/Eole99/Ex13//DW

Pitanje restitucije osjetljivo je nacionalno pitanje za svaku zemlju ponaosob, vrlo je političke prirode i podložno je moralnim i istorijskim sudovima. Gledajući kako su se prema toj oblasti odnose same članice Evropske unije, zemlje zapadnog Balkana mogu da vide različite primjere. Od primjera Njemačke, koja je, pogotovo poslije ujedinjenja, sprovela jednu od najozbiljnijih poslova u oblasti restitucije, preko Rumunije i Bugarske, koje imaju zakone, ali ne i njihovu dosljednu primjenu, do Poljske i Češke koje su potpisujući Lisabonski ugovor tražile da budu izuzete od pitanja restitucije.

Podsjećajući da Povelja o ljudskim pravima sada prvi put uvodi koncept o imovinskim pravima u svoja načela, potpredsjednik Evropskog parlamenta, Edvarda Mekmilan savjetuje građane zapadnog Balkana, koji potražuju svoja prava nad oduzetom imovinom, da se, uz adekvatnu pravnu asistenciju, zakonski jasno i ozbiljno, za početak, odbrate svom parlamentu ili lokalnim vlastima.

Autor: Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić