EUFOR jučer predao bazu „Orao“ OS BiH

Oružane snage Bosne i Hercegovine već su počele rasporedjivati svoje pripadnike u vojnoj bazi Orao kod Tuzle dok se preostalih dvjestotinjak vojnika EUFORa sprema u narednih dan-dva poći na zasluženi odmor u svojim zemljama. Grčki general Frangos Frangulis je u ime trinaest evropskih nacija, koje su imale svoje vojnike u misiji EUFORa u bazi Orao, naglasio stav da niti jedan medjunarodni napor ne može postići uspješan rezultat ukoliko sami gradjani nemaju volju da pronadju rješenje za njihove probleme.

„Uloga evropske unije je bila da podrži lokalne vlasti u njihovim naporima u radu na razvoju ove zemlje ka boljoj budućnosti.“

Prisustvo medjunarodnih vojnih snaga na bazi Orao kod Tuzle u minulih dvanaest godina, prvo kroz IFOR, potom SFOR pa EUFOR, uz garancije da ratni sukob neće biti obnovljen, u značajnoj mjeri je davalo i dobrodošlu ekonomsku injekciju posrnuloj privredi tuzlanske regije. Kada su krajem devedesetih godina u bazi Orao bile stacionirane američke vojne snage, one su, na različitim pratećim poslovima, zapošljavale više od 7 000 gradjana ove regije. Meliha Arnautović je poslednje tri godine radila kao prevodilac u press uredu i sada, kada ostaje bez posla, namjerava završiti započeti studij na Ekonomskom fakultetu u Tuzli.

„Osjećaj je podjednak, i žalost i sreća je prisutna, naravno zato što su sigurni što ostavljaju našu zemlju u koliko-toliko sigurnim rukama, a žalosno zato što je ipak dugo vremena je provedeno s njima u sklopu ove misije.“

Za sada je jedino izvjesno da će jedan mali dio ogromnog kompleksa vojne baze Orao, koji se prostire na oko 35 hektara zemljišta i ima veliki broj vrijednih objekata i kompletnu infrastrukturu, biti u funkciji odvijanja civilnog aviosaobraćaja, odnosno dat na upotrebu Medjunarodnom aerodromu Tuzla. Za veći dio baze, kako kaže zamjenica ministra odbrane BiH Marina Pendeš, još uvijek se precizno ne zna kako će biti iskorišten.

„Obzirom da je ovo godina tranzicije, i ne samo ova godina nego i iduća,znači dok izvršimo popunu i dislokaciju svih postrojbi koje su sukladno novoj strukturi od strane Predsjedništva usvojeni, znači mi ćemo tek tad moći imati konačno pripremljenu odluku šta sa onim dijelom.“

Iako ni civilne vlasti nemaju još uvijek pripremljene planove za upotrebu baze Orao, za sada najviše ambicije pokazuju vlasti Tuzlanskog kantona. Premijer ovog kantona Enes Mujić vidi vojnu bazu Orao u budućnosti kao privredni grad.

„Ovo je šansa da Tuzlanski kanton se praktično sa mnogim svojim zanimanjima preseli ovdje, prilika da ovdje napravimo bescarinske zone, zatim da napravimo industrijsku zonu, zatim sve one usluge, hotele.“

Definitavan odgovor da li će vojna baza Orao prerasti u privredni grad ili će pak zadržati svoju vojnu namjenu, možda i kao jedna od alternativnih baza NATO saveza, vjerovatno ćemo dobiti tokom naredne godine kada, kako se očekuje, Bosna i Hercegovina završi pregovore o pristupanju NATO-u.