1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Eurobonds - ja oder nein?

15. august 2011

U evropskoj dužničkoj krizi se ponovo rasplamsao spor o uvođenju euroobveznica. Ove obveznice bi pomogle zaduženim zemljama poput Grčke da dobiju nove kredite. Međutim, njemačka vlada ostaje pri svom „ne“.

https://p.dw.com/p/12Gee
Domino efekat ili...?
Domino efekat ili...?Foto: picture alliance/chromorange

Njemačka vlada se oštro protivi sve glasnijem zahtjevu uvođenja euroobveznica. „Nema podjele na sve i nema neograničene podrške“, izjavio je njemački ministar za finansije Wolfgang Schäuble za magazin „Spiegel“ povodom ideje uvođenja euroobveznica. „ One su isključene sve dok zemlje članice eurozone vode vlastitu finansijsku politiku“, dodao je Schäuble.

Međutim, list „Welt am Sonntag“ piše suprotno i navodi da će se o stategiji spašavanja Eura govoriti na sastanku njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Nicole Sarkosya koji će biti održan u utorak (16.8.2011).

Zajedničke kamatne stope

Do sada je svaka zemlja članica eurozone izdavala državne obveznice. Zemlje članice EU koje imaju dobru kreditnu sposobnost, poput Njemačke, za kredite su plaćale niske kamate. Zemlje koje to nemaju, kao što su Italija i Španija, i dalje moraju plaćati visoke kamate, dok je Grčka poseban slučaj.

Svi za jednog, jedan za sve?
Svi za jednog, jedan za sve?Foto: Fotolia

Kada je riječ o euroobveznicama, bonitet svake zemlje članice EU bi se dijelio na sve zemlje članice eurozone. Time bi kreditna stopa euroobveznica za sve zemlje bila jednaka. Krizom pogođene zemlje, poput Grčke, bi u tom slučaju ponovo imale uslove za dobijanje povoljnih kredita. Za uvođenje euroobveznica su predsjednik euro grupe Jean-Claude Juncker i evropski povjerenik za ekonomske poslove Olli Rehn.

Vlada protiv euroobveznica

Njemački ministar za privredu Philipp Rösler već razmišlja o odbijanju uvođenja euroobveznica. „Mislim da je uvođenje evropskih obveznica u Evropi u kojoj svaka zemlja članica treba preuzeti odgovornost, pogrešan put“, izjavio je Rösler. Za Njemačku bi to značilo povećanje kamata i dodatno opterećenje poreskim obveznicima. U tom slučaju bi Njemačka za kamate morala izdvajati dodatnih 47 milijardi eura. Rösler se istovremeno izjasnio za formiranje prostorno i vremenski ograničene specijalne privredne zone u Grčkoj u kojoj bi investitori iz inostranstva imali povoljnije uslove.

Euroobveznice bi trebale biti posljednja šansa

Spašavanje eura
Spašavanje euraFoto: picture alliance/dpa

Predsjednik Socijaldemokratske stranke (SPD) Sigmar Gabriel kaže da vrijedi razmisliti o uvođenju euroobveznica i to pod određenim uslovima. Gabriel je za prvi program njemačke televizije rekao da bi zemlje, koje iskoriste pravo na zajedničke obveznice, trebale biti strožije kontrolisane od strane EU.

Eksperti za finansije smatraju da je uvođenje euroobveznica pozitivan finansijski poduhvat. “Ako se i Francuska nađe u krizi onda su euroobveznice posljednja šansa”, izjavio je za list “Welt am Sonntag” Asoka Wöhrmann, glavni menadžer DWS-a, najvećeg njemačkog fonda u vlasništvu Deutsche Bank.

Predstavnici koalicione vlade u Berlinu su pozvali Evropsku centralnu banku (ECB) da više ne kupuje državne obveznice zemalja pogođenih dužničkom krizom. ECB je prošle sedmice to uradila kako bi smanjila kamate državnih obveznica Italije i Španije kako bi državama pogođenim krizom pomogle da dobiju povoljne uslove za dobijanje novih kredita.

Autori: Mehmed Smajić/Arne Lichtenberg (afpd, dpa, dapd)

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić