Europski parlament oštro kritizirao Tursku

Nadalje se ukazuje kako se borba protiv zlostavljanja i mučenja u zatvorima mora voditi djelotvornije i intenzivnije, a prava žena još uvijek su nedostatno zaštićena. U cijeloj prošloj godini 2.000 turskih državljana dobilo je azil u zemljama članicama Europske unije, stoji među ostalim u izvješću Europskog parlamenta što ga je pripremio Camiel Eurlings iz redova Europske pučke stranke:

“Ukupna procjena glasi:Turska je od početka pristupnih pregovora u provedbi svih reformi znantno popustila, što je za požaliti, jer Europski parlament je bio mišljenja da je Turska zrela za pristupne pregovore, ali samo ako slijede i brze reforme. Turska još mnogo toga mora popraviti posebice stanje na području ljudskih i manjinskih prava te odnose sa Ciprom”.

Posebice sukob sa Ciprom u sebi sadrži potencijal skorog prekida pristupnih pregovora. Do kraja godine Turska mora otvoriti svoje pomorske i zračne luke za ciparske zrakoplove i brodove. Oko toga vlada u Ankari se obvezala s Europskom unijom u takozvanom sporazumu iz Ankare. Međutim, do sada Turska se protivi provedbi tog protokola. Francuski predsjednik Chirac već je upozorio Tursku na posljednice koje će snositi ako ne ispuni protokol iz Ankare.

Opasnost za prekid pregovora drži i Hannes Swoboda, vanjskopolitički glasnogovornik austrijskih socijaldemokrata u Europskom parlamentu:

“Pristupni pregovori su ugroženi i to se turskoj strani mora vrlo jasno staviti do znanja, a to bi bila velika šteta, jer upravo sada i zbog trenutne situacije na Bliskom istoku potrebna nam je aktivna i snažna Turska. Međutim, Turska takvu situaciju ne smije iskoristiti i staviti nas pod pritisak pod geslom – pa vi nas ionako trebate pa stoga možemo raditi što nas volja i zato možemo zaobići provedbu reformi – Ne. Daljnji pristupni pregovori s Turskom dolaze u obzir samo ako pozitivno riješi pitanje Cipra i ako se provedu potrebne reforme”, kaže Hannes Swoboda, socijaldemokratski zastupnik u Europskom parlamentu.

Izvještaj Europskog parlamenta samo je prvi korak i početak vjerojatno vrlo teške jeseni za Tursku, jer krajem idućeg mjeseca Europska komisija predstaviti će svoju procjenu stanja u toj zemlji, a promatrači smaraju da procjena Komisije neće izgledati drukčije od ove iz Europskog parlamenta. Prije nekoliko dana Europska unija uputila je pismo upozorenja vladi u Ankari u kojem je izražena kritika zbog manjkavih reformi.

EU traži plan B za Tursku

Istododobno u Europskoj komisiji strahuju ako dođe do odgode pregovora s Turskom da seoni nikada višene bi mogli pokrenuti. Stoga se traži plan B, kako bi se ograničila moguća šteta.

Povjerenik za proširenje Olli Rehn namjerava dobiti na vremenu, pa je potaknuo da Turska i Cipar sporna pitanja riječe pred Europskim sudom.Na taj način ovo pitanje bi se stavilo na led do izbora u Turskoj. Za sada nema reakcija iz Ankare na ovakav prijedlog.

Iritacije između EU-a i Turske

Nakon izvješća Europskog parlamenta pojavila se još jedna tema koja dodatno iritira odnose Europske unije i Turske. Radi se o zahtjevu Europskog parlamenta da Turska prizna genocid nad Armencima tijekom Prvog svijetskog rata te da je to jedna od uvjeta za ulazaka u EU. Turska je pak strana odbacila takve zahtjeve a turski premijer Erdogan je dodao “kako je turska pozicija oko takozvanog genocida na Armencima vrlo jasna te da nitko ne očekuje da će Turska promijeniti svoje stajalište po tom pitanju”.

Na sastanku na vrhu Europske unije krajem ove godine očekuje se odluka kako dalje u pristupnim pregovorima s Turskom.