Europski parlament o Kosovu

Ovoga tjedna u Strazburu Europski parlament je raspravljao s Europskom komisijom i Finskim predsjedništvom o Kosovu. U jednoipolsatnoj raspravi u Europskom parlamentu Doris Pack, predsjednica delegacije za jugoistočnu Europu zatražila je bolju koordinaciju postojeći instrumenata pružanja pomoći na Kosovu:

“Na Kosovu trenutno imamo četiri različita predstavništva, Agenciju za obnovu, takozvani četvrti stup u okviru UN-a za ekonomska pitanja, delegaciju Europske unije za Kosovo, imamo i predstavništvo Vijeća, a uskoro ćemo imati i europsku ekipu za planiranje. To je previše i premalo, jer zadaće koje su pred nama su mnogo veće”, kaže Pack. Ona je poručila kako uspostava visokog predstavnika za Kosovo kao što on postoji za BiH, nije prikladna za stabilizaciju demokratskih struktura na Kosovu.

Pack je naglasila kako je neophodno sudjelovanje kosovskih Srba u institucijama Kosova. Stoga Pack traži da se dodatno utječe na srbijansku vladu u Beogradu kako bi kosovske Srbe pustili da da sami odlučuju:

“Ova regija postat će dio Europske unije zajedno sa svojim susjedima. Cilj Srbije i Kosova je članstvo u Europskoj uniji, ali za to moraju stanovnici Srbije i Kosova stvoriti odgovarajuće uvjete i mi im u tome trebamo pomoći”, zaključila je Doris Pack.

Socijaldemokratski predstavnik Hannes Swoboda zahtjeva da se na Kosovu Europska unija zalaže za vrijednosti:

“Što su te vrijednosti? To su ljudska i manjinska prava, ali to je i pravo na domovinu za sve osobe koje na tim prostorima imaju svoju domovinu”, kaže Swoboda koji kada je riječ o neovisnosti Kosova upozorio kako nema optimalnog odgovora.

“Neovisnost, a stvari se odvijaju u pravcu neovisnosti Kosova, mora biti jasno povezana s uvjetima i europskim standardima”, rekao je Swoboda i dodao kako bi radije da je albansko većinsko stanovništvo već u potpunosti ispoštovalo prava Srba na Kosovu. Stoga Swoboda zahtjeva da se ispunjenje ovih prava mora ostvariti u procesu neovisnosti. “Za Srbiju će neovisnost Kosova biti teška nakon što je nedavno i Crna Gora izglasala neovinost”, priznaje Swoboda uz dodataka da pored neovisnog Kosova može nastati i nova Srbija koja će postati dragocjeni partner svih zemalja članica Europske unije.

Britanska liberalna zastupnica Barunica Sarah Ludford smatra da je za Europsku uniju ključno da pokaže da je spremna na dugotrajni i temeljni angažman na Kosovu te da ne želi ponoviti pogreške međunarodne zajednice učinjene u Afganistanu. Socijalni i ekonomski razvoj najbolji je način stvaranja radnih mjesta kao i promatranje zaštite prava Srba i Roma kao i razmaranje otvaranja multietničkog i multijezičnog sveučilišta u Mitrovic.

Na još jedan problem na Kosovu ukazao je zastupnik CSU-a u Europskom parlamentu Bernd Posselt:

“Nitko na Kosovu neće investirati prije nego se riješi pitanje statusa. Već smo izgubili puno vremena. Smatram da brza odluka o stausu Kosova je preduvjet za ekonomski polet i smanjenje nezaposlenosti a time se uklanja i najveća opasnost radikalizacije”, smatra Posselt.

Liberalni slovenski zastupnik Jelko Kacin je upozorio kako je Europski parlament na Kosovu odigrao pionirsku ulogu imenovanjem posebnog izaslanika samo za Kosovo. Kacin je naveo tri točke koje Europski parlament mora uzeti ozbiljno: “Bolje i neposredno komunicranje sa srpskim parlamentom, razvijati odnose s kosovskom parlamentarnom skupštinom i njezinim političkim tijelima koja će dugoročno stabilizirati zemlju”. Nadalje zastupnik Kacin je zatražio da Vijeće ministara poduzme veće napore da se u zemljama članicama priznaju UN-ove putovnice i dokumenti UNMIK-a te da se osobama koje posjeduju takve putne dokumente omogući slobodno kretanje unutar Europske unije.

Povjerenik Europske komisije zadužen za proširenje Olli Rehn u raspravi u Europskom parlamentu oko Kosova poručio je slijedeće:

“Europska unija daje jasan znak da će ostati na Kosovu i igrati ključnu ulogu u provedbi dogovora o statusu i podržati dugoročnu perspektivu članstva u EU kroz proces SSP-a”, rekao je Rehn i dodao kako Kosovu treba dati instrumente kako bi pomogao samom sebi kao i zakonsku sigurnost.

No Rehn je naglasio kako Kosovo treba imati ovlasti da sklapa ugovore primjerice o SSP-u. Za Rehna je Srbija jedna od “ključnih zemalja za sigurnost zemalja zapadnog Balkana”, a najbolji način je da se Srbija “konstruktivno uključi u pregovore o statusu Kosova”.

Rehn je ponovio da “Srbija ima europsku perspektivu te da Europska komisija može nastviti pregovore o SSP-u istoga dana kada Srbija ostvari punu suradnju s Haaškim sudom”. “Sve je u rukama Srbije koja može osloboditi velike kulturne i intelektualne potencijale koje ima ova zemlja”, poručio je Rehn:

“Stabilizacija zapadnog Balkana je prvi i najvažniji zadatak razvoja europske sigurnosne i obrambene politike. Stoga ne možemo sebi dopustiti da padnemo na ispitu oko ovog slučaja”.

Na kraju Rehn je zaključio rečenicom:“Bolje je pokriti troškove ekonomskog i socijalnog razvitka nego poslati više vojnika na Balkan”.