Eurosong bi mogao i u Sarajevo

Mnogi su skloni da kažu kako uticaj žirija ni ovoga puta ništa značajno neće promjeniti. Naročito, jer se posljednjih godina tvrdilo kako je dosadašnji rezervni, ili kako ga čelni ljudi Evropske radiodifuzne unije zovu „back up“ žiri, gotovo uvijek birao istog pobjednika kao i publika. Istina je, međutim, nešto drugačija. „Tačno je da posljednjih godina imamo iskustva kako se glasovi koje je dodjeljivao žiri sve više razlikuju od glasova onih koji glasaju telefonom ili slanjem kratkih poruka“, potvrdio je i sam Svante Stokseslijus, izvršni supervizor Eurosonga.

Scooter u stručnom žiriju Njemačke

Razlog je, naime, prije svega u tome, što je i sam žiri kako su godine prolazile postajao sve manje „rezervni“, a sve više stručan što se prema pravilima Evrovizije ove godine od svakog nacionalnog javnog servisa i očekuje. Dakle, nacionalni emiteri nosioci licence za organizaciju i prenos ovog događaja se staraju o tome da u sastavu žirija budu isključivo profesionalci i ljudi sa velikim iskustvom u muzičkoj branši. Žiri Savezne Republike Nemačke tako, primjera radi, čine H.P. Bakster (Baxter), širom Evrope poznatiji kao Scooter, Gildo Horn (Guildo), Tobijas Kincel (Künzel) i Silvija Kolek (Kollek).

Ukoliko se stručni žiri bude rukovodio profesionalnim, muzičkim kriterijumima, onda je ipak za očekivati da se bodovi koje bude dodjeljivao značajno razlikuju od gotovo 10 miliona glasova publike, koliko se ove godine očekuje. Prilično jednostavnom matematičkom računicom kada se glasovi žirija i publike budu sabirali, uticaj onog auditorijuma u kojem je dijaspora neke zemlje jaka mogao bi za promjenu biti daleko manji.

Drugim riječima, kakva je vjerovatnoća da će ilustracije radi jedan njemački dens pop izvođač poput Scooter-a zaista glasati za Tursku, Grčku ili pak Bosnu i Hercegovinu? To ćemo doduše saznati tek večeras nakon što svoje kompozicije izvedu finalisti iz 24 zemlje učesnice. Za one koji su zabrinuti mogućim ishodom glasanja u kojem bi eventualno postojala dva pobjednika i, jedno utješno pravilo: Ukoliko se, naime, dogodi da se na prvom mjestu prema broju osvojenih bodova nađu dva izvođača, važiće sljedeće pravilo: „Ukoliko do toga dođe, dogovor je da pobjednik bude onaj izvođač kojem publika dodjeli najveći broj glasova, a ne žiri“, pojasnio je Stokseslijus.

Norveška se smatra glavnim favoritom

Na kraju, nekoliko riječi o favoritima. Prognoze i procjene, što evrovizijskih fanova, što predstavnika sedme sile, nekim čudom se nisu značajno promjenile ni nakon odabira svih finalista, iako je i u prvoj i u drugoj polufinalnoj večeri bilo iznenađenja. Norveška je i dalje najveći favorit. Doduše, sada se može reći i sa „velikim pokrićem“. Ne samo zbog nastupa, već prije svega zbog činjenice da je u finalu Eurosonga ovaj put kompletan skandinavski blok, tako da nije teško pretpostaviti kome će zemlje iz susjedstva upućivati „jake“ poene. Pobjednik bi osim Aleksandra Ribaka, mogao međutim biti i Sakis Ruvas ili pak Hadis (Hadise) iz Turske.

U društvu „najjačih“ favorita su svakako i BiH i Ukrajina. A kao moguća iznenađenja bi ove godine mogla biti Johana sa Islanda i Sandra iz Estonije.

Za one sa prostora bivše Jugoslavije, ali i dijaspore, koji se spremaju da glasaju za Reginu i/ili Igora Cukrova iz Hrvatske, informacija da su pomenuti izvođači za večerašnje finale u moskvoskoj Olimpijskoj areni spremni i da će, kao što se i očekuje, dati svoj maksimum.

S obzirom na to da se nakon prve polufinane večeri špekulisalo kako Reginin pjevač ima zdravstvenih problema i kako u subotu neće biti u top formi, nije zgoreg pomenuti da se na prvim generalnim probama ispostavilo potpuno suprotno. „Bistra voda“ će po svemu sudeći i večeras „zvučati“ podjednako dobro kao i u polufinalu, ako ne i bolje!

Autor: Nebojša Jakovljević

Odg. urednik: Senad Tanović