071111 EU Schuldenkrise

Grčki premijer, koji se prvo odlučio na raspisivanje referenduma na kojem će biti odlučeno o programu štenje te zemlje, da bi potom zbog međunarodnog pritiska odustao od te odluke i u konačnici napustio funkciju kako bi otvorio put za stvaranje vlade nacionalnog jedinstva. Ovako ukratko glasi dramatična pozadina susreta ministara financija eurozone održanog u Briselu.

Dosadašnji grčki ministar financija  Evangelos Venizelos pokušao je na ovom sastanku ostaviti dojam povjerenja: "Nakon teške sedmice sada u Grčkoj imamo novu političku situaciju i nove političke okvire. Imamo novu vladu nacionalnog jedinstva i nacionalnu odgovornost. To je dokaz naše obavezanosti i naše nacionalne sposobnosti da provedemo program i našu zemlju ponovo izgradimo".

Svi u borbu protiv krize

Iako se konezervativna grčka stranka Nova demokratija obavezala na provođenje mjera štedenje, mnogi u eurozoni strahuju da  bi zaključci sa posljednjeg samita EU mogli biti uzaludni. Predsjednik zemalja eurogrupe Jean-Claude Juncker stoga želi one, koji su u Grčkoj politički odgovorni, obavezati na provođenje dogovorenog:  "Polazim od toga da će nova vlada vrlo brzo jasno staviti na znanje da, ono što smo dogovorili 26. i 27. oktobra, nova vlada preuzme sa milimetarskom preciznošću".

Njemački ministar finansija Wolfgang Schäuble ide i korak dalje. On želi da se na provođenje mjera štednje obaveže i buduća grčka opozicija. Samim tim su i Schäuble i Juncker nagovijestili da u suprotnom slučaju neće biti odobrene naredne tranše iz paketa pomoći Grčkoj. Prošlosedmične glasine o tome kako će, s ciljem rješavanja dužničke krize, u slučaju nužde biti upotrijebljene devizne rezerve i rezerve zlata nacionalnih Centralnih banaka, Junker je odbacio: "Zlato nije tema i nikada nije ni bilo tema".

Da li je Italija sljedeća?

I dalje je nejasno na koji način će biti povećana efikasnost Europskog fonda za stabilizaciju eura. A to je neophodno ne samo zbog Grčke, već i sve više zbog Italije. Premijer Silvio Berlusconi je na posljednjem samitu EU najavio provođenje reformi koje bi trebala nadgledati Europska komisija. Ipak, financijska tržišta očito imaju malo povjerenja. Berlusconi važi za politički ugroženog, a Italija mora plaćati sve veće kamate kako bi mogla pozajmljivati novac, što je za europskog povjerenika za monetarna pitanja Ollia Rehna znak za uzbunu:  "Sada je od odlučujuće važnosti da Italija utvrdi svoje financijsko-političke ciljeve kako bi osigurala njihovo provođenje. Kada je riječ o strukturnim reformama tu još ima prostora za više ofanzivnih postupaka i provođenje hrabrih dodatnih reformi kako bi se povećao privredni rast u Italiji".

Njemački ministar finansija Schäuble upozorio je pak, kada je riječ o Italiji, na širenje panike jer, prema njegovim riječima, realno stanje ne opravdava nervozu na tržištu. Unatoč Italiji glavna pozornosti i dalje je usmjerena na Grčku. 

Autori: Christoph Hasselbach / Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić