1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Evropa danas

Uredio i vodio: Mehmed Smajić18. maj 2007

Dodjela Karlove nagrade Havijeru Solani i vizne olakšice za građane BiH, teme su ovog izdanja rubrike „Evropa danas„

https://p.dw.com/p/AfO7
Havijer SolanaFoto: AP

Karlova nagrada Havijeru Solani

Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Havijer Solana primio je jučer u Ahenu Karlovu nagradu koja se dodeljuje za poseban doprinos jedinstvu Evrope. Žiri godišnje nagrade koja se dodeljuje od 1950. godine, jednog od najuglednijih priznanja te vrste u Evropi, odlučio je da dobitnik ove godine bude Havijer Solana jer je omogućio da "Evropa pruži suštinski doprinos stvaranju sigurnijeg i pravednijeg svijeta".

Dodjeljivanjem Karlove nagrade visokom predstavniku EU za vanjsku i sigurnosnu politiku i generalnom sekretaru Vijeća EU ove godine, je signal poslat Briselu da Solanu najzad imenuje za ministra vanjskih poslova EU. Solana je nagrađen za životno djelo. Ali prije svega za postizanje mira na Balkanu i proširenje Unije na istok. U svom govoru luksemburški premijer Žan Klod Junkers je pohvalio politički doprinos Solane i u demokratizaciji Španije poslije Frankove diktature. Takođe se i Junkers u Ahenu založio za imenovanje Solane za ministra vanjskih poslova EU:

„Od kako je on šef diplomatije EU, brine se regione i narušene odnose.On to radi na Bliskom istoku, u Africi. Uzrečica mu je: Darfur i Kongo.On to radi u Aziji, u Centralnoj Aziji, Rusiji, on je to uradio u Ukrajini i naravno na Balkanu kao i ostalim dijelovima svijeta“.

Solana radi po principu umrežene bezbjednosti. Kao visoki predstavnik EU on je naložio 14 civilnih i vojnih akcija i time je spriječio ratove. Solana je arhitekta mira, stabilnosti i bezbjednosti u Evropi.

Solana se zahvalio na nagradi ,koju je prije toga označio kao najvažniju nagradu u svom životu:

„Sretan sam što sam ponovo u Njemačkoj. Njemačka već dugo vremena za mene nije strana zemlja. Ovdje sam kod prijatelja i veoma mi je drago što je naše dugo prijateljstvo danas potvrđeno i Karlovom nagradom“.

Solana je obećao da će i dalje svu svoju energiju posvetiti Evropi. Evropa ima odgovornost za mir u svijetu. Ali, Evropa ubuduće mora da govori jednim glasom.

„Ono što mi činimo u svijetu jasana je slika onoga što mi jesmo. Postoji evropski način da se sagledaju stvari u svijetu i da se priđe međunarodnim problemima. Naime da se vodi dijalog, saradnja, grade mostovi prijateljstva i pomirenja i da se govori u ime onih koji su prinuđeni da ćute. I tako dolazimo do osnovnih temelja na kojima smo izgrađeni, naime do zakona i solidnih institucija, neprekidnog traženja konsenzusa i spremnosti na kompriomise. To nam dozvoljava da igramo jedinstvenu ulogu u riješavanju mnogih problema.“

Karlovu nagradu su do sada pored ostalih dobili: Konrad Adenauer, Evropska komisija, španski kralj Huan Karlos, Fransoa Miteran, Helmut Kohl, Vaclav Havel, Holandska kraljica Beatrix, , britanski premijer Toni Bler kao i američki predsjednik Bil Klinton.

Vijeće ministara BiH, prihvatilo je sporazum o viznim olakšicama za građane BiH kojeg su prije mjesec dana u Briselu parafirali BiH i Evropska komisija. Sporazumom je predviđeno da vizne olakšice važe za službene delegacije, pripadnike nevladinih organizacija, naučne, javne i kulturne radnike, novinare, uposlenike drumskih i željezničkih korporacija, osobe koje trebaju medicinske preglede i liječenja, njihove pratioce, one koji posjećuju svoje najbliže zbog bolesti, sahrane i tome slično. Većina viza će biti besplatna, tako da će te kategorija građana uštedjeti oko 70 KM, koliko trenutno daju za konzularne takse. Beneficije će inače imati i penzioneri i bh turisti. O samoj primjeni sporazuma, govori Bakir Dautbašić šef bosanskohercegpovačkog pregovaračkog tima koji je u briselu sa zvaničnicima EU dogovarao pojedinosti samog teksta sporazuma o viznim olakšicama.

Koliko je vizna politika upravo jedno od najvažnijih pitanja bh.građana, govori i činjenica da je građanima BiH samo prošle godine u deset ambasada: Njemačke, Velike Britanije, Švedske, Švicarske, Grčke, Beneluksa, Slovenije, Slovačke, češke i Irske izdato 95.000 viza. Novim sporazumom su smanjena čekanja na izdavanje vize. Međutim, i dalje će biti onih oji će čekati. Dautbašić.

Vizne olakšice za građane BiH

Visum für Deutschland
Lakše i brže do vizeFoto: DW

Vijeće ministara BiH, prihvatilo je sporazum o viznim olakšicama za građane BiH kojeg su prije mjesec dana u Briselu parafirali BiH i Evropska komisija. Sporazumom je predviđeno da vizne olakšice važe za službene delegacije, pripadnike nevladinih organizacija, naučne, javne i kulturne radnike, novinare, uposlenike drumskih i željezničkih korporacija, osobe koje trebaju medicinske preglede i liječenja, njihove pratioce, one koji posjećuju svoje najbliže zbog bolesti, sahrane i tome slično. Većina viza će biti besplatna, tako da će te kategorija građana uštedjeti oko 70 KM, koliko trenutno daju za konzularne takse. Beneficije će inače imati i penzioneri i bh turisti.

Koliko je vizna politika upravo jedno od najvažnijih pitanja bh.građana, govori i činjenica da je građanima BiH samo prošle godine u deset ambasada: Njemačke, Velike Britanije, Švedske, Švicarske, Grčke, Beneluksa, Slovenije, Slovačke, Češke i Irske izdato 95.000 viza. Novim sporazumom su smanjena čekanja na izdavanje vize. Međutim, i dalje će biti onih oji će čekati.

Sporazumom o viznim olakšicama, BiH se približila EU. Prije toga je morala ispuniti veliki broj preduslova. Neki od njih su kompletno svođenje ilegalne migracije i trgovine ljudima u realne okvire, sigurnost dokumenata, borba protiv organizovanog kriminala, terorizma, te niz zakona o ličnim i tajnim dokumentima.Kada je riječ o svošđenju u realne okvire ilegalne imigracije i trgovine ljudima, BiH je tu napravila veliki iskorak.

Vizne olakšice za građane BiH je prvi pomak ka potpunoj liberalizaciji, odnosno ukidanju viza. Preduslov svih preduslova za ukidanje viza je uvođenje biometrijskih putnih isprava.

O viznim olakšicama smo razgovarali sa Bakiro Dautbašićem šefom bosanskohercegovačkog pregovaračkog tima koji je u Briselu sa zvaničnicima EU dogovarao pojedinosti samog teksta sporazuma o viznim olakšicama.