Evropa je spremna za Kosovo

U razgovoru za njemački radio Deutschlandunk kršćansko-demokratski političar Ruprecht Polenz izražava uvjerenje da će očekivano proglašavanje nezavisnosti Kosova predstavljati veliki izazov za Europsku uniju:

Evropa će reagirati na proglašavanje nezavisnosti Kosova

Gospodine Polenz, da li će Kosovo biti najveći izazov sa kojim će se susresti Slovenija tokom svog predsjedavanja EU?

„Bit će to sigurno jedan od neposrednih izazova. Jer, svi računaju s time da će nakon predsjedničkih izbora u Srbiji i s obzirom da nije postignut dogovor u Vijeću sigurnosti UN-a Priština jednostrano proglasiti nezavisnost. A to zahtijeva evropsku reakciju."

Većina članica Europske unije spremna je priznati nezavisnost Kosova. Ali, Cipar, Grčka ili Slovačka nisu baš sretne s takvom odlukom. Hoće li Slovenija biti u stanju dovesti do jedinstvenog stajališta?

„I u prošlosti je bilo tako da smo u biti imali trojku u predsjedništvu, na primjer sa Njemačkom, Portugalom i Slovenijom. Sa Slovenijom će prestati to načelo trojke. Mislim da je prednost da je upravo u ovoj fazi za predsjedništvo EU-a predviđena Slovenija. Jer, s preciznim poznavanjem bivše Jugoslavije slovensko predsjedništvo sigurno može osobito dobro pripremiti neke korake.“

Važna je stabilnost regije

Slovenija je članica EU-a, a odnedavno i članica Šengenskog sporazuma. Kakva je njezina odgovornost sad prema Balkanu?

„Na Balkanu se s jedne strane radi o tomu da se što manjim učini utjecaj proglašenja neovisnosti Kosova na susjedne regije, primjerice Makedoniju ili Bosnu i Hercegovinu. Istovremeno treba voditi računa o tome da i Srbija ne izgubi potpuno korak, nego da i dalje ostane na evropskom kursu. To će biti najvažnije stvari na Balkanu. Ali, ostaju naravno i druge velike teme svjetske politike, primjerice iranski nuklearni program, gdje Evropljani igraju važnu ulogu u pregovorima. I tu se puno očekuje od Slovenije odmah na početku predsjedanja, jer će Vijeće sigurnosti već uskoro pregovarati o sljedećoj rezoluciji.“

Za vrijeme njemačkog predsjedavanja EU pronađen je put iz ustavne krize, a u Lisabonu je potpisan novi ugovor. U Irskoj će se, međutim, kao jedinoj zemlji EU, o tome održati referndum. Što ako on propadne, i Evropa se ponovo nađe u teškoj krizi? Da li će mala Slovenija s time znati izaći na kraj, da li je ona takvim problemima uopće dorasla?

"Mislim da bi to bio veliki potres za čitavu EU, nešto što daleko premašuje okvire slovenskog predsjedavanja. Zbog toga ja o tom scenariju ne želim ni razmišljati. Ja sam optimista, vjerujem da su građani Irske svjesni toga da je ugovor iz Lisabona i u njiohovom interesu, i da će zbog toga glasati za njega."

A Njemačka - kako vidite njenu ulogu u Evropi u narednim mjesecima?

"Mi bi trebali pružiti pomoć tamo gdje se to od nas očekuje, i kada se to od nas zatraži. Ostatak će Slovenija već sama obaviti. Sada Slovenija predsjedava EU, a Njemačka joj pomaže kada zatreba - mi nismo više u središtu pažnje."