1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Evropa usvojila nove sankcije protiv Rusije

Marina Maksimović 12. maj 2014

EU je, kao što je i najavila, usvojila nove sankcije protiv Rusije. Povod tome je održavanje referenduma o otcjepljenju regiona na istoku Ukrajine. Vlada u Moskvi prenosi da "poštuje" rezultate tog referenduma.

https://p.dw.com/p/1ByQ5
Ketrin EštonFoto: Reuters

„EU je uznemirena zbog daljih nastojanja pro ruskih separatista da destabilizuju istočnu i južnu Ukrajinu. Nastavak nasilja, okupiranje državnih zgrada, ubistva i kršenje medijskih sloboda od strane naoružanih nelegalnih grupa su neprihvatljivi i moraju odmah da prestanu. EU neće priznati jučerašnje (11.05.) niti bilo koje buduće nelegalne i nelegitime „referendume“, stoji u ministarskom saopštenju.

„Ovaj „pokušaj referenduma“ ima 0 posto vjerodostojnosti“, izjavio je britanski šef diplomatije Vilijam Hejg, dolazeći na Savjet ministara:

„U očima svijeta on je nelegalan po svim standardima, počev od objektivnosti, preko transparentnosti, organizacije. Čak i oni koji su ga organizovali nisu se trudili da bar izgleda kao da poštuju neke standarde“, dodao je Hejg.

Ukraine Krise Brüssel EU Außenminister Treffen Luxemburg William Hague Frank-Walter Steinmeier
Frank-Valter Štajnmajer i Vilijam HejgFoto: Reuters

Iz Brisela je još jednom upućena podrška Ženevskom dogovoru o početnim koracima za deeskalaciju situacije i povratak bezbjednosti za sve građane Ukrajine. Savjet ministra pozvao je Rusiju da ispuni svoj dio obaveza iz Ženeve. Istvremeno, EU je ponovila zahtjev Moskvi da povuče svoje trupe sa ukrajinske granice, kao i odluku o upotrebi vojne sile na teritoriji Ukrajine. Pozvavši sve strane da se „uzdrže od nasilja“, Savjet ministara je i podržao „odmjereni pristup“ ukrajinskih vlasti u cilju uspostavljanja reda i zakona. Brisel je i ovom prilikom pozvao Kijev da da se, u kontaktu sa svim regionima, i uz poštovanje prava manjina, angažuje u "nacionalnom dijalogu" i reformi ustava.

Zbog izostanka smirivanja situacije, Savjet ministra je odlučio da proširi listu osoba kojima je zabranjeno putovanje u EU i čija je imovina na teritoriji Unije zamrznuta. Na već postojeću listu od 48 osoba, EU dodala je još 13 imena i, po prvi put, dve krimske komapnije, za koje je procijenjeno da su profitirale od „nelegalne ankesije Krima“.

Ukrajinski izbori 25. maja ispit za Kijev i Moskvu

Istovremeno iz Brisela se poziva na što bolje organizovanje predsjedničkih izbora u Ukrajini zakazanih za 25 maj.

„Želimo da vidimo demokratski izabranog predsjednika Ukrajine“, poručila je visoka predstavnica EU, Ketrin Ešton. “To je vitalno za budućnost i nadam se da će svi raditi u cilju održavanja što kvalitetnijih izbora.“Iako iz Brisela pozivaju vlasti u Kijevu da rade na što boljoj organizaciji predstojećih izbora i uključivanju u politički dijalog predstavnika svih zajednica, pogotovo onih sa istoka zemlje, EU na Moskvu stavlja posebnu odgovornost kada su u pitanju izbori 25. maja. U zavisnosti od ruskog pristupa ovim izborima, Evropa će odlučivati o uvođenju treće faze širokih ekonomskih sankcija Ruskoj Federaciji.

„Putin je rekao dvije stvari. Prvu, da bi referendum o nezavisnosti trebalo da se odloži, što se nije desilo. Zatim da će povući ruske trupe sa granice, što se takođe nije dogodilo. Vidjeli smo u istočnoj Ukrajini i bliske saradnike Moskve kako se angažuju na tzv referendumu. Posljednjih mjeseci naučili smo da Moskvu treba posmatrati kroz postupke više nego kroz riječi“, poručio je šef diplomatije Švedske, Karl Bilt.

U Briselu se, nakon već zaključenog proširenja sankcija na određene osobe i firme, razgovara o mogućoj trećoj fazi ekonomskih sankcija „ukoliko to situacija bude zahtijevala.“

EU-Außenministertreffen Athen Catherine Ashton
Odluka o novim sankcijama donesena je na sastanku ministara vanjskih poslova EUFoto: LOUISA GOULIAMAKI/AFP/Getty Images

Da li je moguć nacionalni dijalog u Ukrajini?

Evropski šefovi diplomatija ponovili su pred početak sastanka da im je prvenstvena želja da pomognu Ukrajini da razvije demokratiju, sačuva teritorijalni integritet i reformiše ekonomiju. Iz Brisela je još jednom pozvano na trenutni prekid „haosa i krvoprolića“ na istoku Ukrajine. Savjetu ministara prisustvovao je i predsjedavajući OEBS-om Didije Burkhalter. On je predstavio osnovne tačke na kojima misija OEBS-a radi u Ukrajini.

„Na prvom mjestu naše operacije je sama Ukrajina. Radimo zajedno sa Ukrajinom kako bismo našli rješenje za pomoć cijeloj zemlji i cijelom narodu omogućili da ispiše svoju budućnost.“

Predsjedavajući OEBS-om kaže da je trenutno največi izazov vrijeme i da se već prave prvi koraci u organizovanju „nacionalnog dijaloga“, koji bi trebalo da bude podržan od potpisnica Ženevskog dogovora (EU, SAD, Ukrajina, Rusija).

„Ako želimo da uspijemo moramo da okupimo sve aktere. Tu je odnos sa Ruskom Federacijom prevashodno važan. Mi razumijemo da je za njih važno da se glas ljudi sa istoka Ukrajine koji drugačije misle čuje u tom nacionalnom dijalogu“, kaže Burkhalter.

Burkhalter je posebno naglasio važnost pozicije Moskve koja govori o „poštovanju, ali ne i priznavanju“ rezultata referenduma održanih tokom vikenda u Donjecku i Lugansku.

„To predstavlja signal za mogući konsenzus u nacionalnom dijalogu“, poručio je predsjedavajući OEBS-a.