Evropska akademija kao mjesto za dijalog

Evropska akademija u Banjaluci pri Banjalučkoj biskupiji koja djeluje već dvije godine, je jedina obrazovna institucija tog tipa u BiH. Svako predavanje u prosjeku posjeti oko 50 slušalaca. U Akademiji se nadaju da će narednih godina predavanja pobuduti veći interes kod Banjalučana i da će se predavanja održavati svakodnevno i sa mnogo različitih tema. Miljenko Aničić, direktor Akademije o ciljevima kaže:

„Naša Akademija želi biti forum gdje će ljudi moći doći razmijeniti svoja mišljenja, moći čuti druga mišljenja, učiti slušati druga mišljenja, i, razumije se, reći svoje mišljenje. S tim u vezi, i odgoj za politički život, za sudjelovanje, jer naše sudjelovanje dobrim dijelom se svodi samo na glasovanje prilikom izbora, a zapravo trebali bi i političari i građani osjećati svoju odgovornost za zajedničko dobro“, smatra Aničić.

Teško zainteresovati ljude da dalje uče

Donatori i prijatelji Evropske akademije u Banjaluci su Njemačka savezna fondacija za ekologiju, Fondacija Ludwig Windthorst, ali i brojne evropske političke i javne ličnosti poput predsjednika Evropske narodne stranke Wilfrieda Martnesa, članice Evropskog parlamenta Doris Pack, bivše predsjednice njemačkog Bundestaga Rite Süssmuth, hrvatskog ministra nauke Zorana Primorca, hrvatskog ambasadora u BiH Josip Vrbošić i drugih.

Najveći izazov je probuduti želju kod Banjalučana za daljim obrazovanjem, kaže Aničić:

„Teže je pridobiti ljude nego obezbijediti materijalna sredstva. Materijalna sredstva jesu uvijek problem, ali to se nekako rješava u kontinuitetu, korak po korak. Teže je pridobiti ljude, odnosno pobuditi glad, interes i potrebu kod ljudi za tim. Ovdje se radi uistinu o strpljenju i o kontinuiranom radu da se to probije i da dođe ljudima do ušiju“, ističe on.

Predavači dolaze iz BiH, Hrvatske, Njemačke i drugih zemalja. Predavanja su otvorena za sve.

Novi sadržaji

Banjalučki biskup Franjo Komarica kaže da je konačna namjera Evropsku akademiju proširiti i obogatiti novim sadržajima.

„Ovo je tek prvi korak. Kada budemo imali više mogućnosti i kada nam se, nadamo se, vrati nešto od naše u teška vremena oduzete nepokretne imovine, moći ćemo onda to razviti i onako kako je to i zamišljeno i kako je to nama već i uzor na mnogim drugim mjestima“.

Evropska akademija pri Banjalučkoj biskupiji svoj rad usmjerava na četiri područja. Zaštita životne sredine, privredna etika, odgoj i obrazovanje, te aktuelna društvena pitanja poput njegovanja političke kulture, interreligijski dijalog, odnos vjere i nauke.

Banjalučanin Milan Živković redovno posjećuje predavanja.

„Već duže vrijeme dolazima na Evropsku akademiju jer je jer je Evropska akademija mjesto dijaloga, okupljanja, znanja, iz svih oblasti, ne samo iz vjerskog života, već i iz društvenog, ekonomskog, ekološkog i političkog života“, kaže on.

Zajednički temelj

On je posjetio predavanje Održivi razvoj – Stvarnost ili utopija. Predavanje je održala profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Đurđica Fućkan. Profesorica Fućkan tvrdi da je ekonomski razvoj u okviru moralnih normi veliki izazov.

„Moramo se uhvatiti tog velikog zadatka koračajući u zajedništvu sa izabranim političarima koji imaju veliku odgovornost stvoriti pravne propise, koji će omogućavati održivi razvitak i stvoriti takve uvjete koji će omogućavati sustav obrazovanja, uvjete koji će obrazovati buduće ali i sadašnje intelektualce da misle u kontekstu održivosti. Naravno, pri tome politika ne smije biti odvojena od moralnih načela“, navodi Fućkan.

Biskup Komarica ističe da Akademija želi graditi mostove među različitim ljudima na temelju onog što je svim ljudima zajedničko. Zalaže se za dijalog i razumijevanje među ljudima.

„Ali, umjesto da proklinjemo tamu želimo paliti konstruktivna svjetla. Oni koji ta svjetla vide imaju razloga da se nadaju boljoj budućnosti“.