Evropska politika pomoći zemljama u razvoju

Ako želimo shvatiti kako funkcionira evropska razvojna politika, tada se za primjer može uzeti Malavi, mala zemlja na jugoistoku Afrike: 12 milijuna stanovnika, stopa oboljelih od AIDS daleko iznad 30 posto, prosječan životni vijek - 39 godina. Zemlja kojoj je hitno potrebna pomoć, a pomoć i dobiva. I to od 14 evropskih zemalja i od Evropske komisije. Svatko od njih provodi svoj vlastiti program. To ne znači samo da Evropska unija izdaje dvostruko, trostruko ili u ovom slučaju 14 puta veći novac koji se može smislenije iskoristiti, već to i Malaviju donosi velike birokratske komplikacije zbog koordinacije svih 14 europskih programa za AIDS. To bi Evropa zaista mogla bolje učiniti, smatra glasnogovornik za razvojnu politiku FDP-ovog kluba zastupnika u Bundestagu, Helmut Königshaus:

"Primjerice Malavi: tamo bi to trebali raditi Belgijanci, ili netko drugi, što se mene tiče i Nijemci, svejedno je. Ali mora biti jasno tko to radi i zašto i prema kojem strateškom konceptu."

A na koga se to odnosi, u većini slučajeva nije teško dokučiti, kaže Sabine Weyand, šefica Ureda europskog povjerenika za razvoj, Louisa Michela:

"Ako se pogleda kako to funkcionira na licu mjesta, tada se vidi da su za 90 posto financijske pomoći nadležne dvije ili tri države članice ili Europska komisija. Ostalih 10 ili 15 članica koje pomažu na licu mjesta mjerodavne su za samo 5 posto sredstava. Mislim da je relativno jasno da tamo trebaju ostati upravo te dvije, tri zemlje koje su najjače angažirane i imaju najviše iskustva.”

Iduće godine Njemačka preuzima predsjedanje Evropskim vijećem i razvojnu je politiku postavila kao jedan od prioriteta u svom radu. Potrebno je precizirati nadležnosti, smatra Königshaus:

"Države članice moraju izabrati koordinatora, a on bi mogao i trebao biti na evropskoj razini,"

...smatra Helmut Königshaus, a time se dotiče i vrlo sporne točke, što pojašnjava Jean Michel Debrat, zamjenik šefa ADF-a, francuske agencije za razvoj:

"Komisija to ne smije raditi. Komisija mora definirati evropsku politiku za suzbijanje Aidsa. Tada se 14 zemalja mora dogovoriti tko će preuzeti vodstvo. To bi recimo u Malaviju mogli biti Nizozemci, a negdje drugdje - netko drugi. Ali za organizaciju ne trebamo Bruxelles."

....kaže Debrat i dodaje da Nijemci i Francuzi već surađuju u 36 projekata.

Dok se taj spor ne razjasni, velikih promjena u evropskopj politici pomoći zemljama u razvoju neće biti. Što se tiče Malavija, tu se zasada postavlja tipično evropsko pitanje: prije nego što se može odlučiti tko će ubuduće pružati podršku Malaviju za suzbijanje side, najprije se mora odlučiti tko je taj tko o tome smije odlučiti.