Evropsko školstvo pred nužnim reformama

Zahtjev za promjenama dio je najnovijeg prijedloga mjera za jačanje saradnje u školstvu između zemalja članica.

U svom dokumentu "Poboljšanje kompetencija za 21. vijek – program rada za evropsku saradnju u školstvu", Evropska komisija vidi put do novog sistema obrazovanja i novih generacija mladih koji će biti osposobljeni za poslove budućnosti. Ovaj program sastoji se iz tri elementarna koraka. Prvo sve učenike treba “naučiti da uče”, zatim nastavni planovi i programi moraju biti radikalno modernizovani i na koncu treba iznova obrazovati učitelje, nastavnike i profesore, koji i sami treba da uče sve dok se bave procesom obrazovanja.

Nastavnici najbitniji u školskom procesu

Evropski komesar za obrazovanje i kulturu, Slovak, Jan Figel najnoviju strategiju obrazovne reforme obrazlaže ovako: “Ako želimo unaprijediti učinak obrazovanja djece u uslovima kada imamo škole koje su prepune učenika, mnogo razreda i previše časova tokom sedmice, ključni faktor uspjeha je kvalitet nastavnika, njihova stručnost i njihova spremnost za stalnim usavršavanjem”.

On smatra, da bi kvalitet nastavnika bio na nivou zahtjeva 21. vijeka, ovu profesiju treba ponovo učiniti atraktivinim zanimanjem, jer je to prvi i najvažnijih korak cijelog obrazovnog procesa. Ova profesija, prema njegovom mišljenju, treba ponovo privući mlade i one koji su skloni cjeloživotnom obrazovanju, kako bi iste takve navike prenosili i na učenike i studente. Ukratko, sve promjene u sistemu obrazovanja, morale bi započeti od nastavnika.

Najnovijim paketom reformi u sistemu školovanja predlaže se uvođenje obaveznog predškolskog obrazovanja za svu djecu. Takođe, potrebni su i napori na povećanju jednakosti u školskim sitemima zemalja članica EU. Treba se raditi i na smanjenju broja učenika, koji prerano prestaju sa školovanjem, te jačanje podrške učenicima s posebnim potrebama.

"Naše se škole moraju potpuno prilagoditi zahtjevima novog vremena, ako se učenicima žele dati nove kompetencije za nova radna mjesta i poslove koji možda još i ne postoje", ističe Figel.

Novim mjerama do odgovarajućeg školstva

S obzirom, da oko 50 posto djece migranata ne govore jezik zemlje useljenja, a da oko 24 posto domicilne djece ima vrlo slabe rezultate u čitanju, Evropska komisija ističe potrebu poboljšanja sistema predškolskog obrazovanja. Takođe, je potrebno povećati nivo osnovnih školskih vještina, koje se stiču tokom predškolskog i osnovnog obrazovanja.

Kroz sistem srednjeg, višeg i visokog školovanja neophodno je, osim temeljnog obrazovanja i osposobljavanja za rad, osposobiti mlade i za dalji proces cjeloživotnog obrazovanja i prilagođavanja vlastitih znanja novim izazovima.