Evropu neće pogoditi finansijska kriza kao Ameriku

Na tržištima akcija ne honoriraju se uspjesi iz prošlosti već očekivanja u budućnosti. S obzirom da su se širom svijeta, prije svega u Americi, pogoršale privredne prognoze i pojačao strah od recesije, krah na berzama ne predstavlja nikakvo iznenađenje.

Kao što je privredni procvat prošlost, tako su i akcije na evropskim i azijskim berzama u strmoglavom padu. Američka Federalna banka reagovala je smanjenjem kamatne stope, dok Bushova vlada programom sanacije od 145 milijardi dolara želi izbjeći recesiju.

Sa puno novca američka vlada i Federalna banka žele umanjiti štetne posljedice krize. Da li će smanjenje kamata pozitivno uticati na berzu i umanjiti krizu bankarstva, niko ne zna. Neizvjesno je i da li Bushov konjukturni program može povoljno djelovati na ekonomiju.

Wall Street otvorio je jučer berzu padom kursa akcija. S obzirom na pretjerivanja i napuhavanja ovakav razvoj situacije na azijskim i evropskim berzama mogao se očekivati. Korekcija je više nego neophodna. Banke, koje su sa neozbiljnim poslovima izgubile puno para, ne treba spašavati državnim kreditima i subvencijama. One su zaslužile da budu kažnjene.

Velikim snižavanjem kamata, američka Federalna banka, je recesiju nakon napada 11. septembra, držala u granicama. No, ona je takvom politikom doprinjela neozbiljnom razvoju situacije na tržištu nekretnina. Familijama, koje nemaju finansijsku zaleđinu, bilo je omogućeno da kupuju skupe kuće, koje, kada su kamate porasle, nisu mogli da isplaćuju. Banke su tada plivale u novcu i bile spremne da sve to finansiraju. No, ovo nije moglo izaći na dobro. Jer obezvrijeđen novac nikada ne može biti rješenje, već samo problem.

To je i razlog što Centralna evropska banka neće slijediti primjer američke Federalne banke. Njemačka ima jaku ekonomiju. Finansijska kriza do sada nije imala puno uticaja na realne privredne tokove. Obezvrjeđivanjem novca i programima za podsticaj konjukture bi se američka bolest smo prenijela na Evropu. A to se mora spriječiti.