1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Fatamorgana islamofobije

25. august 2009

"Već sedmicama se Bosnom provlači talas ljutnje. Bijes je usmjeren prije svega prema hrišćanskom Zapadu uopšte i Evropskoj uniji posebice", piše FAZ, pojašnjavajući ko je zakazao u pogledu bezviznog režima.

https://p.dw.com/p/JHnC
Izdavanje biometrijskih pasoša tek od januara 2010.Foto: DW

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše: "Naljutili su se, prije svega, bosanski muslimani. Mustafa efendija Cerić poslao je za vrijeme jedne molitve poruku Briselu. 'EU je nagradila zločince i ubice i kaznila Bošnjake. Ne date nam mogućnost da se prehranimo i obrazujemo svoju djecu', narogušio se Cerić, najveći držač pridika u zemlji.

Reis Ceric
Reis Mustafa CerićFoto: DW

Šef diplomatije BiH Sven Alkalaj govorio je o getu koji je EU napravila u Bosni, dok je Dnevni Avaz pokrenuo akciju sakupljanja potpisa pod motom "Hoćemo slobodu". Evropska komisija (EK), kako je napisano u Avazu, nema pravo da BiH i njene građane, posebno Bošnjake kao najveće žrtve genocida i agresije, zatvori u geto i odvede u izolaciju, koju nisu zaslužili', piše FAZ i dodaje: "A sve je počelo 15. jula kada je objavljena preporuka EK da Makedonija, Srbija i Crna Gora dobiju bezvizni režim, a BiH, Albanija i Kosovo ne".

Nepravedna odluka

"Na prvi pogled odluka zaista izgleda nepravedna. Upravo Bosna, zemlja koja je najviše propatila i koja je početkom 90-ih bila prepuštena sama sebi, imajući posla sa djelimično nezainteresovanom, dijelom ciničnom Evropskom zajednicom, treba da ostane izolovana, dok se bivši agresor Srbija nagrađuje. Izolacija bi mogla povećati napetosti u Bosni, jer bi njome bili pogođeni samo muslimani, poruka je bošnjačkih političara. Hrvati su odavno u posjedu hrvatskih pasoša i mogu da putuju, a bosanskim Srbima ostaje samo da podnesu molbe da dobiju pasoše Srbije. Samo bi muslimani ostali zatvoreni kao taoci u sopstvenoj zemlji."

Paß Bosnien
Foto: Dragan Maksimovic

Dimna bomba

"Ako se malo pažljivije pogleda, ovakva tumačenja su poput dimne bombe političara iz Sarajeva i njihovih zagovarača u inostranstvu. Vlasti u Sarajevu time žele prikriti da su zakazale. Bezvizni režim Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori nije poklon EU dobrim hrišćanima na Balkanu. Ovaj korak nalazi se na kraju duge liste tehničkih i administrativnih mjera i preduslova, koje je postavio Brisel. Svaka zemlja mora ih ispuniti, mukotrpnim radom. Riječ je o biometrijskim pasošima, kontroli granica, politici prema azilantima, sistemu prijava za ukradene dokumente, saradnji sa Interpolom, suzbijanju organizovnog kriminala, ilegalnoj migraciji i slično. Pri tome se ne radi toliko o visokoj politici, koliko o administrativnim detaljima. To je nešto o čemu su se lokalni bh. političari, zapleteni u etničko-rovovske borbe, premalo brinuli, na teret svih građana u zemlji. Evropska komisija, pod pritiskom ministarstava unutrašnjih poslova zemalja članica, posebno Njemačke, nije baš bila spremna za kompromise. Još u maju je EK konstatovala da BiH u 50 tačaka, ne ispunjava ili nedovoljno ispunjava preduvjete sa Briselske liste, što je gotovo polovina zahtjeva. Dok Makedonija i Srbija odavno izdaju biometrijske pasoše, Bosna nije počela ni sa probnom fazom. Čeka se i na strategiju u borbi protiv pranja novca i organizovanog kriminala, isto kao i na zadovoljavajuću saradnju sa organima stranog pravosuđa. Na klimavim nogama su i ostali zahtjevi, poput sigurnosti dokumanata. Nedovoljna je i saradnja policije i pravosudnih organa u borbi protiv krijumčarenja narkotika, isto kao i u borbi protiv korupcije. Ovakvi izvještaji, začudo, nisu izazvali uznemirenost u Sarajevu. U EK se stekao utisak da odgovorni u Sarajevu ne uzimaju ozbiljno briselski katalog mjera", konstatuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Polen Ukraine EU Grenze bei Korczowa
Granice EU biće otvorene za BiH.građane tek po ispunjenju uslova sa briselske listeFoto: AP

ESI odigrala najvažniju sporednu ulogu

"I Alexandra Stiglmayer iz Evropske inicijative za stabilnost (ESI) smatra da je zemlja bila loše pripremljena a da je tvrdnja da je BiH na istoj ravni sa Srbijom koještarija. Upravo je ESI u cijeloj priči sa vizama odigrala važnu sporednu ulogu. Upravo su njeni saradnici dospjeli u posjed internih izvještaja, koje su u maju, na radost vlada u Skoplju, Beogradu i Podgorici, stavili u internet. Neki bošnjački političari u Sarajevu odmah su našli izgovor, po kojem su Srbi za sve krivi. To je na početku zvučalo ubjedljivo, jer svako u Bosni zna da Milorad Dodik baca pijesak u točkiće i mehanizme svebosanske države. Srbi su zaista u državnom parlamentu blokirali donošenje 4 zakona, neophodna za ukidanje viza. No, njihov stav se promijenio nakon što je ESI u internet stavila ocjene EK o sticanju prava na bezvizni režim, tako da ih svi vide. Nijedan bh. političar ne smije sebi dozvoliti da bude prikazan kao neko ko sprječava uspostavu bezviznog režima. Takav režim pozdravljaju sva tri naroda u BiH, čak i bosanski Hrvati koji sa svojim hrvatskim pasošima već godinama uživaju slobodu putovanja u inostranstvo. Tako su Srbi prestali sa svojom blokadom, pri čemu je ulogu imao i pritisak iz Srbije."

Paranoidne konstrukcije

"U Briselu znaju da upiranje prstom u Srbe, kao dežurne krivce za sve, ovaj put nije dovoljno da se objasni zakazivanje bosanskih političara na svim poljima. U međuvremenu se političari i birokratija u Sarajevu ozbiljno trude da brzo ispune zahtjeve, tim prije što sve manje birača vjeruje da zla Evrospka unija Bosnu i Hercegovinu nije uzela u obzir za bezvizni režim, jer ne želi muslimane unutar svojih granica. Još prije dolaska Ollija Rehna u Sarajevo, Oslobođenje je objavilo komentar Muharema Bazdulja, koji se hrabro suprotstavio službenom stavu Sarajeva. 'Pogrešno bi bilo na odluku Evropske komisije gledati kao na antibošnjački i antimuslimanski trik i upadati u paranoidne kontrukcije', ukazao je Bazdulj, podsmješljivo opisujući fatamorganu islamofobije i postavljajući na kraju pitanje: Ako je EU takva kurva, koja nas iz zlobe diskriminira, zbog čega onda želimo da budem dio nje?"

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Svetozar Savić