Fišer na Istočnom Timoru

Njemački ministar inostranih poslova Joška Fišer,svoje 9-dnevno putovanje po Aziji,počeo je posjetom Istočnom Timoru,koji je nakon krvavog gradjanskog rata maja 2002 izborio nezavisnot, ali je ui dalje upućen na podršku i prisustvo Mirovnih trupa UN,kaže se u izvještaju Sabine Adler.

To da će već na početku turneje biti suočen sa temom kakva je skupljanje podrške za dobijanje stalnog mjesta Njemačke u Vijeću sigurnosti UN, ministar Fišer nije mogao ni slutiti. Istočni Timor u svakom slučaju namjerava podržati Njemačku u tim naporima. Istovremeno je želja ove mlade zemlje, da Azija u reformisanom Vijeću sigurnosti bude zastupljena sa četiri mjesta.Fišer je tim povodom rekao:

"Ovdje sam ne da skupljam poene i podršku,jer se to radi u Njujorku i to pitanje za nasje ,već, dovoljno teško.

Mi ne vršimo presiju,nego je to,kako znamo, inicjativa generalnog sekretara svj.organizacije Kofi Anana.

Ona je,što je pokazala najnovija diskusija Geeralne skupštine svjetske organizacije,naišla na neočekivanu podršku brojnih zemalja. Ipak,pred nama je još težak put"-rekao je Fišer

Istočnom Timoru,ostrvu koje je tek prije dvije godine izborilo nezavisnost,otcjepivši se od Indonezije,pomoć je nužno potrebna. Ekonomski je gotovo na patosu,

a mogla bi biti,ustvari, itekako bogata.

Naime, ne samo sa Indonezijom,nego i s Australijom Istočni Timor se spori oko prava na crpljenje nafte i gasa sa dnan Indijskog okeana.

Bogati susjed Australija, istrajava na tome da bogata nalazišta njoj pripadaju, premda je s pozicije medjunarodnog prava, to veoma sporno.

Timorski ministar inostranih poslova Ramos Horta,stoga, nadu polaže u Njemačku te da bi Fišer prilikom posjete Kanberi, koristeći njemačko prijateljstvo i uticaj na australijskohj strani,mogao potaći ovo, za Australiju takodjer osjetljivo pitanje.

Ipak, Njemačka bi mogla doprinijeti da Istočni Timor, dobije na težini u razmatranju ovog medju-susjedskog spora,kaže Ramos.

Borba za nezavinost Ist.Timora,u okviru Indonezije,odmah po povlačenju kolonijalne sile Portugala sedamdesetih, u gotovo tri decenije odnijela je na hiljade života,čak i nakon izglasavanja na referendumu o nezavisnoti od Indonezije 1999.

No, Istočni Timor je,i pored svega, odbio eventualno osnivanje Tribunala za ratne zločine, ponajprije imajući u vidu da je u Indoneziji upravo počeo obećavajući proces demokratizacije. Umjesto tog tijela,posebna komisija za pomirenje i pravdu, trebala bi navesti i osuditi one,koji su počinili masakr prilikom procesije mrtvima 1991. Nekoliko njemačkih jurista,medju kojima je i Sigfrid Blunk, u ime UN već priprema teren, te su od 2001, čak 74 osobe optužene za najteži oblik zločina,što je više nego li pred Tribunalom za zločin nad civilima, u Ruandi. Njemačlki sudac kaže kako je ipak nezadovoljan,pošto niko sa indonežanske strane još nije osudjen:

"Optuženo je, ustvari, mnogo Indonežana,medju kojima i visoki vojni zvaničnici. Ali,Indonezija ich,jednostavno, nije i izručila. Mnogi od optuženih za genocid i pored naloga za hapšenje,pored toga, nalaze se u izbjegličkim logorima Zapadnog Timora, u Atanbui, kod same granice."-kaže Blunk

Mirovne trupe su,duž granice sa Indonezijom, do maja imale mandat očuvanja mira. Ministar Ramos,stoga,moli UN za produženje Misije,te će njemački šef diplomatije,koji je na Istočnom Timoru pozdravljen kao prijatelj,pledirati za preispitivanje ovog zahtijeva.