Film, bijes i dogme

Ljutnja i bijes mogu biti spontani. Ali oni mogu svoje uzroke imati i u povijesti, hraniti se iz tradicija koje sežu duboko u prošlost. Svjesno ili nesvjesno se tako i demonstranti na aktualnim prosvjedima protiv filma "Nevinost muslimana" identificiraju s jednim poimanjem islama, koje velikim dijelom seže u 19. stoljeće. Njemački islamolog Thomas Bauer  u svojoj knjizi "Kultura ambigviteta. Druga priča islama" uzrok za jačanje tvrdolinijaških struja u religiji vidi u zapadnom imperijalizmu. Kad su Francuzi početkom 19. stoljeća zaposjeli Alžir, Libanon i Siriju, a Britanci Egipat i palestinsko područje, pokorili su te regije ne samo politički, već i kulturološki. Njihov pogled na svijet je bio da su tamošnji stanovnici ljudi druge klase. Pod pritiskom novih društvenih momenata, piše Bauer, i islamski učenjaci tako pretvaraju njihovu dotada otvoreno strukturiranu religiju u jednu čvrstu dogmatsku tvorevinu.

Šerijat želi regulirati svaki aspekt života muslimana

To okoštavanje ima posljedice i u drugim područjima izvan religije - primjerice u zakonodavstvu, takozvanom šerijatu, koji povezuje religijske i pravne dimenzije, pojašnjava bonski sociolog i pravnik Werner Gephart. On kaže da se šerijatom u islamskom svijetu reguliraju "ne samo religijske norme i pravne norme, već i  životna svakodnevica, modna pravila, običaji, moralna načela, ...". A to stvara određene probleme, dodaje Gephart, jer šerijat tako postaje ideološki sustav, koji polaže pravo da regulira svaki aspekt života. Svoju moć šerijat temelji na tome da se poziva na izvor koji se ne može pobiti: božju objavu, pojašnjava ovaj sociolog. Usto dolazi i protivljenje konzervativnih teologa da dopuste moderno, povijesno argumentirano shvaćanje Kur'ana.

Nitko to nije jače osjetio na vlastitoj koži nego egipatski reformski teolog Nasr Hamid Abu Zaid, koji je preminuo u srpnju 2010. Prije svoje smrti on je za DW izjavio zašto se moderno shvaćanje islama tako teško širi: "Ta metoda ugrožava moć religijskih autoriteta, i to dramatično. Jer moderna metoda daje pojedincu veće mogućnosti tumačenja religijskih spisa i to na manje dogmatičan način."

Tko će se usuditi potpisati peticiju za ukidanje božjeg zakona?

Tako dogmatsko shvaćanje Kur'ana, kakvo je primjerice praksa na poznatom Azhar-Sveučilištu u Kairu, i dalje ima utjecaja na mnoge muslimane. Još uvijek je mali broj onih koji se protive religijskim dogmama islama. Jedan od onih koji se protivi dogmatskim shvaćanjima je sirijski filozof Zadik Al-Azm: "Katkad se na Bliskom istoku mora birati hoćete li živjeti  pod vojnom upravom ili  po ratnim zakonima islamista. Za mene je stvar jasna: ja želim živjeti pod vojnom upravom, jer tako mogu makar potpisati peticije da se to ratno pravo ukine. Ali tko bi se uopće usudio tokom vladavine islamista potpisati peticiju za ukidanje božjeg zakona?"

U nekim vodećim arapskim listovima je proteklih dana jasno naznačena povezanost teoloških, političkih i psiholoških faktora u nastajanju vjerskog dogmatizma. Međutim, obzirom na slabo razvijenu čitateljsku kulturu, ovakvim društvenim pogledima i dijagnozama će trebati vremena da pronađu svoj put do šire javnosti. 

Autorice: Kersten Knipp / Marina Martinović

Odg. urednica: Jasmina Rose