Finale austrijskog predsjedništva

Suglasnost postoji tek da se faza razmišljanja produži za još godinu dana te da Europska unija treba do 2009. godine novi sporazum. Osim ustava među članicamaje sporno daljnje proširenje i apsorpcijske sposobnosti.

Šefovi država i vlada o ključnim pitanjima budućnosti Europske unije raspravljat će pod predsjedanjem austrijskog kancelara Wolfganga Schüssela. Austrija je tijekom svojeg predsjedanja pitanje Europskog ustava držala glavnim prioritetom, no dodadašnji nacrti zaključaka o ovoj temi ne sadrže ništa o ustavu. Njemačka kancelarka Merkel i francuski predsjednik Chirac postavili su sebi za cilj da raspravu o Europskom ustavu pokrenu tek nakon predsjedničkih izbora u Francuskoj sredinom iduće godine, a da se konačna odluka o tom pitanju donese tijekom francuskog predsjedanja Unijom u drugoj polovici 2008. godine. Time je Europski ustav - koji se nakon prošlogodišnjih negativnih referenduma u Francuskoj i Nizozemskoj nalazi na ledu – ulazi u još jednu godinu razmišljanja.

Uoči summita predsjednik Europske komisije Barroso je uputio poruku: “Nica nije dovoljna. Moja iskustva nakon što godinu I pol dana vodim Komisiju to potvrđuje, Nica nije dovoljna”, naglašava Barroso dodajući da bez ustavnog sporazuma Eurkopska unija ne može učiniti sve ono što je potrebno, od efikasnosti institucija preko demokratske potvrde i uloge u svijetu.

Sporni su i planovi austrijskog predsjedništva da se na idućem prosinačkom summitu raspravlja o Unijinim sposobnostima prihvaćanja novih članica. Od Komisije se traži da formulira izvještaj o kriterijima za apsorpcijskih sposobnosti u kojem bi se trebalo uzeti u obzir i kritično javno mnijenje o proširenju. Prema izjavama diplomata većina članica odbacuje takav prijedlog, dok ga podržva samo Francuska i Nizozemska. Neovisno o načelnoj raspravi na summitu će zemlje članice potvrditi “europske perspektive” za zemlje jugoistočne Europe Makedoniju, Srbiju, Crno Goru, Bosnu i Hercegovinu te Albaniju.

Šefovi država ili vlada žele se dogovoriti oko nekoliko konkretnih koraka, na primjer kako bi Europska Unija i bez ustavnog sporazuma u određenim područjima djelovala efikasnije. Tako bi Unija trebala kada je riječ o energetskoj politici imati zajedničku vanjsku politiku. Ekipa stručnjaka koju je odredilo Vijeće Komisija predložila je da se opskrba energijom uvrsti u novi sporazum o partnerstvu s Rusijom. Bivši član Europske komisije i bivši francuski ministar vanjskih poslova Michel Barneir predložio je sastavljanje “interventnih snaga Europske unije” u slučaju katastrofa. I austrijsko predsjedništvo razradilo je prijeloge u kojima bi se poboljšao civilni i vojnio dio rješavanja kriza – primjerice u slučaju terorističkog napada ili izbijanja pandemije gripe.

Prema izjavama diplomata nisu više sporni planovi da se u potpunosti javnosti otvore rasprave u Vijeću u kojima se usvajaju oni zakoni oko kojih Europski parlament ima pravo suodlučivanja. U pojedinim slučajevima zemlje članice zadržale bi pravo zasijedati iza zatvorenih vrata. Osim toga Europsko vijeće i formalno će donijeti odluku prijama Slovenije u eurozonu od 1.1.2007. godine. Rumunjska i Bugarska dobit će ponovno upozorenja i poziv da provode reforme kako mogle pristupiti u članstvo već iduće godine.

Sastanak na vrhu koji bi trebao završiti sutra oko podne vrhunac je šestomjesečnog austrijskog predsjedništva kojeg idućeg mjeseca pa sve do kraja godine preuzima Finska. Tijekom austrijskog predsjedanja zatvoreno je jedno od najtežih pitanja – direktiva o uslužnim djelatnostima, a na proljetnom summitu nakon energetske krize početkom godine vezano uz isporuku plina iz Rusije preko Ukrajine, Europska unija potaknula je proces određivanja zajedničke energetske politike. Također u prvoj polovici ove godine u Parlamentu je prihvaćen višegodišnji Unijin proračun za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Na kraju je još samo ostao summit Europske Unije i SAD 21. ovoga mjeseca kada u Beč dolazi američki predsjednik Bush.