Finansijska kriza - Najgore u BiH
5. novembar 2009
Posljedice krize ublažavaju fondovi Evropske unije koja je prvobitnu kreditnu pomoć od 120 miliona evra u međuvremenu povećala na 165 miliona evra.
Negativne posljedice finansijske krize ne predstavljaju opasnost samo za ekonomsku, već i za političku stabilnost, prije svega u zemljama Zapadnog Balkana. Zemlje koje su više uključene u svjetske privredne tokove, više su i pogođene krizom. Najcrnji statistički pokazatelji odnose se na Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Makedoniju, dok je i Hrvatskoj situacija za sada najstabilnija, kaže Gernot Erler, predsjednik Društva za Jugoistočnu Evropu i poslanik u njemačkom Parlamentu.
”To je posebno bolno, jer je posljednjih godina zabilježen privredni oporavak sa stabilnom i visokom stopom rasta nakon teških konflikata 90-tih godina.”
Traže se ekonomski lobisti!Zbog ekonomske krize, u Srbiji je za samo 12 mjeseci posao izgubilo više od 160 hiljada ljudi. Kreditno sposobni građani se manje zadužuju, a oni, već zaduženi prijevremeno vraćaju ostatak duga. Vlasnici malih i srednjih preduzeća imaju sve više poteškoća sa likvidnošću, jer teže dobijaju kredite, kaže Radovan Jelašić, predsjednik Nacionalne banke Srbije.
”Nije problem šta će se desiti za nekoliko mjeseci, već je veći problem šta će biti osnovni pokretači novog ekonomskog razvoja narednih tri do pet godina, uzimajući u obzir da plate neće moći rasti kao što su do sada rasle, da kredita neće biti toliko i po toj cijeni kao do sada, i da ni strane investicije neće dostići nivo na kojem su bile.”
Teško da će se ponoviti cifre rasta bruto društvenog proizvoda od 2001-2008. godine, jer potražnja domaćih proizvoda i usluga zbog besparice sve više opada. „Recept za uspjeh i izlazak iz krize je izvoz, za šta su opet potrebna makroekeonomska i politička stabilnost, dobra infrastruktura i političko lobiranje", ocjenjuje Jelašić.
Iako konkurentnost susjedne Hrvatske prema analizi evropskog ”Ekonomik foruma” od 133 zemlje sa 72. mjestom zauzima zlatnu sredinu, ekonomska situacija nije sjajna. Država je zadužena sa 41 milionom evra, reforme javne uprave stagniraju, a korupcija cvjeta, kaže Ralf Blomberg, predsjednik Njemačko-hrvatske trgovačke komore.
”Javna uprava mora postati efikasnija, jer se 86 odsto državnih prihoda izdvaja za troškove uprave.”
I pored činjenice da svaka zemlja Jugoistočne Evrope ima neiskorišćene privredne potencijale, za izlazak i period nakon krize najvažnija je ipak njihova regionalna saradnja, smatra Jelica Minić, zamjenica generalnog sekretara Savjeta za regionalnu saradnju sa sjedištem u Sarajevu.
”Koliko god svaka zemlja pojedinačno i mogla imati neke atraktivne resurse, svaka je malo tržište, pogotovo za velike projekte iz oblasti infrastrukture.”
Optimistične signale za cijelu jugoistočnu regiju šalje i Krasen Stančev, direktor Ekonomskog instituta u Sofiji:
”I na istoku ima još slobodnog novca, a pod Istokom mislim na Rusiju, Tursku, Centralnu Aziju, Bliski Istok i Perzijski zaliv.”
Autor: Selma Filipović
Odg. urednik: Zorica Ilić