Foča: Grad s djecom jedne nacionalnosti

Pisani dokumenti govore da je na ušću Ćehotine u Drinu još 1368. godine bio grad Hoča ili Hotča. Skupština RS je početkom 1994. godine Foču prekrstila u Srbinje, a deset godina kasnije vraćeno je staro ime.

Povratak počeo tek nakon promjena u gradskoj vlasti

Prvi poratni povratci Bošnjaka u Foču gdje su prije rata činili nešto više od polovine ukupnog broja stanovnika, bilježe se u 2000. godini. Ipak o povratku se ozbiljnije može govoriti tek od prije nekoliko godina, otkako su Foči ukinute međunarodne sankcije. Sulejman Mandžo se vratio među prvima i on kaže: "Meni je lijepo, ja sam se vratio na svoje, dobro mi je."

U samom gradu skoro da nema povratnika

Većina povratnika je u selima, u gradu nas je malo, dodaje Mandžo: " Nemaš s kim kahvu popiti, nemam komšije, ja nemam prijatelja, a omladina pogotovo. Fočaci treba da se vrate, pogotovo intelektualci, ali i ostali."

Poražavajuće podatke iz gradske sredine iznosi i Predsjednik udruženja povratnika Bošnjaka u Foči Mehmed Bradarić: "Na području grada nema bošnjačke djece da idu u školu, u zadnjih 15 godina nije se rodilo ni jedno dijete druge nacionalnosti."

Bradarić iznosi i druge oficijelne podatke o povratku: "Na području opštine ima nešto preko hiljadu porodica. Rekonstruisano je prema podacima opštinske komisije oko 1100 objekata, napravljene su kuće."

Komšije pomažu koliko mogu

Povratak podrazumijeva da se život počinje iz početka, a na leđima se nakupilo godina kazuje Mujo Bekan: "Što sam zatekao sve je razoreno, razvaljeno. Morao sam iznova koliko sam imao snage i sredstava, a malo sam imao."

Pomogli su mi u gradnji komšije, Srbi i Bošnjaci kaže Bekan i ističe dobre odnose među komšijama različitih nacija: "Šta je bilo, kakav je rat bio, sada je odlično, niko nikoga ne gleda krivo".

Diskriminacije i dalje ima

Jedan od najvećih problema povratnika u oba entiteta pa tako i ovdje je nezaposlenost kaže Mehmed Bradarić i dodaje: "Diskriminacija u zapošljavanju je jako prisutna i u Foči, i u Federaciji i drugim mjestima. U državnim, opštinskim organima nema nikakvog posebnog pomaka".

Ovo potvrđuje i Mujo Bekan: "Ovdje u Foči radi bolnica, MUP, sud i to je sve. Ostalo ništa. To je ubitačno za život ljudi. Čovjek nema raspoloženja kada nema novaca."

Krsmanović: Potreban i angažman viših organa vlasti

Termin značajnijih rezultata povratka u Foči vezuje se i za vrijeme kada je za opštinskog načelnika izbran Zdravko Krsmanović za kojeg povratnici kažu da je učinio dosta za napredak Foče. On sam veli da najveće probleme povratka ne mogu riješiti lokalni već: "Entiteti, Kantoni i Država nisu učinili ništa u zakonskoj regulativi da taj povratak učine izvjesnim. Jednostavno od školskog sistema, zdravstvenog sistema, penzionog sistema, zapošljavanja ljudi...ni jedan zakonski akt ni na koji način ne favorizuje povratak već na neki način cementira postojeće stanje."