FORMALNO BLIZU, SUŠTINSKI DALEKO

Formalno-pravno i statistički gledajući, vlada u Sarajevu bi početkom avgusta mogla uzdignute glave otići na odmor, što se za državni parlament, predsjedništvo, entiteske skupštine i vlade niukom slučaju ne bi moglo reći. Najveći broj vrlo teških reformskih zadataka iz Mape puta i Studije izvodljivosti Terzićeva vlada je formalno-pravno ispunila. Državne institucije su ojačane, jedinstveni ekonomski prostor je formalno uspostavljen, zakonodavstvo je većinom formalno usklađeno sa evropskim... Samo iz uslova Studije izvodljivosti moralo je biti doneseno 46 novih zakona i uspostavljeno ili reformirano 27 novih institucija. Vrijedni pažnje ostvareni su pomaci u oblasti pravde, ljudskih sloboda i sigurnosti; efikasnosti javne uprave i funkcioniranju jedinstvenog ekonomskog prostora; u oblasti inovacija, tehnološkog razvoja, socijalne politike i obrazovanja. Najveći uspjeh je ostvaren u poreskoj i monetarnoj politici, oružanim snagama, borbi protiv organiziranog terorizma, u politici azila i kontroli mogracionih kretanja.

U tom procesu bilo je i vrlo ozbiljnih političkih poteškoća, različitih stavova i razmimoilaženja. Ali Vijeće ministara je u posljednjih dvije godine pokazalo da je u stanju o najtežim pitanjima isposlovati kompromis koji bi makar formalno-pravno, na papiru, mogao biti po volji Brisela. I jedna i druga strana je do sada svjesno podražavala atmosferu nade da će jednoga dana biti stvoreni i uslovi u kojima će formu nadjačati suština. Odnosno, kada će zakonske norme postati djela! Tek tada će se u Bosni i Hercegovini na proces evropskih integracija moći gledati kao na logičku posljedicu, a ne na tegobno breme uslova za dostizanje evropskih standarda, a suštinski reformirana Bosna i Hercegovina će tek tada imati stvarnu, a ne formalnu evropsku budućnost.

A do tada, sadašnja ili neka buduća vlada će morati otvoriti još nekoliko paketa iz Brisela bez obzira da li im se 'darovi' Evropske komisije dopadali ili ne. U prvome redu morat će se otkloniti sve barijere za slobodnu trgovinu i dotok investicija, za finansijske ulsuge i promet kapitala; intelektualno, industrijsko i komercijalno vlašništvo će morati biti zaštićeni kao i u Danskoj ili Velikoj Britaniji na primjer; o razvoju ljudskih potencijala, unapređenju procesa donošenja zakona i međuinstitucionalnoj komunikaciji morat če se gledati očima futuriste, a nikako kroz stranačko-političke i nacionalno-etničke zatamnjene naočale...

Rezolucija EP o Bosni i Hercegovini od 13. februara, za sve razumne i dobronamjerne, morala bi biti shvaćena krajnje zabrinjavajućom jer se u njoj, već u uvodu, navodi da ova zemlja „sa sadašnjim institucijama - bez obzira na evidentne pomake - neće biti u stanju postići neophodno preuzimanje evropske regulative i standarda u svoje zakonodavstvo. Niti će biti u stanju dovesti zemlju do članstva u Evropskoj uniji“.

Bosna i Hercegovina je formalno blizu, a suštinski i dalje daleko od Evropske uniji.

Zekerijah Smajić