Francuska mora štedjeti

U najnovijem izvješću MMF upozorava Francusku da su "nužne dodatne mjere kako bi se smanjio javni dug". Pariz se upozorava kako nije dovoljno nadati se da će gospodarstvo Njemačke "povući" i gospodarstvo Francuske koja sljedeće godine očekuje rast od 2,25 odsto, a 2013. 2,5 odsto. Vlada predsjednika Sarkozyja čvrsto računa s tim rastom - bolje rečeno s prihodima koje bi država imala kada bi gospodarstvo raslo u takvim razmjerima. Tek pod tom pretpostavkom bi već 2013. francuski državni deficit bio u okvirima dopuštenim u Europskoj uniji.

Doduše, državni deficit Francuske doista kontinuirano opada u posljednje tri godine, ali u MMF-u ne vjeruju da će se obistiniti optimistične prognoze Pariza. Tako su međunarodni stručnjaci uvjereni da će francuska stopa rasta 2012. biti najviše 1,9 odsto - što će potopiti sve planove o konsolidiranju proračuna. To pak znači da ni Francuska neće moći zadržati najbolji rating kao pouzdano mjesto ulaganja - u tom krugu su uz Francusku sada još samo Njemačka, Austrija, Finska, Luksemburg i Nizozemska - i začarani krug izazvan sve skupljim novcem za državu će se početi okretati.

Tko će bolje znati od - Francuskinje?

Očito nije pomoglo to što je opet Francuz - točnije Francuskinja Christine Lagarde - na čelu MMF-a da bi se spriječili ukori MMF-a Parizu. S druge strane, možda bi se moglo reći kako baš jedna Francuskinja najbolje može znati da njezina zemlja već tri desetljeća nije uspjela postići uravnotežen proračun i kako nitko u Francuskoj ne pamti, kada je Pariz štedio ako su se približavali izbori. U Francuskoj se doista spremaju na izbore, ali izgleda kako se i među političarima pojavila nova moda: umjesto obećanja o novim investicijama i izdacima, francuske stranke se upravo natječu u optužbama kako se ne štedi dovoljno i kako se ne vodi dovoljno stroga financijska kontrola.

Očito je i Francuzima postalo jasno kamo vodi sve veći državni dug: ove srijede je agencija za procjenu sigurnosti ulaganja Moody's spustila rating Cipra na samo Baa1. Doduše, nedavna nesreća u mornaričkoj bazi je izuzetan događaj, ali je problem tijesna povezanost financijskih institucija Cipra s tamošnjim bankama - pa se agencija boji da bi vlada mogla previše lako otvoriti blagajnu da bi "pomogla" svojim bankarima. No to znači i da bi Cipar, nakon Grčke, Portugala i Irske, lako mogao postati već četvrta zemlja koja će spas morati potražiti ispod europskog "kišobrana".

Autor: A. Šubić

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić