G. Gras: Kritikujem izraelsku vlast

Ginter Gras tvrdi da je žrtva medija, ali priznaje da je možda trebalo drugačije da formuliše neke rečenice svog djela: „Trebalo je da izbjegnem paušalni termin ‘Izrael'“, rekao je 84-godišnji Gras za Zidojče cajtung, braneći se od napada na njega i njegovu proznu pjesmu „Was gesagt werden muss“, objavljenu u istom listu.

Netanjahu je kriv…

Gras bi, kaže, danas jasnije napisao da je kritika u prvom redu upućena aktuelnoj izraelskoj vladi na čelu sa Benjaminom Netanjahuom. „Njih ja kritikujem. Kritikujem politiku koja, protivno rezolucijama UN-a, nastavlja da gradi jevrejska naselja. Kritikujem politiku koja Izraelu pribavlja sve više neprijatelja i sve više izoluje tu državu“, kaže mislilac i dodaje da je upravo Netanjahu čojvek koji najviše šteti sopstvenoj zemlji.

U svojoj pjesmi Gras tvrdi da Izrael, kao nuklearna sila, ugrožava svjetski mir tako što ratom prijeti Iranu. Netanjahu je brzo odgovorio svojim tekstom: „Iran je prijetnja miru i bezbjednosti u svijetu, a ne Izrael. Iran prijeti drugim državama uništenjem, a ne Izrael“, piše premijer, podsjećajući da teheranski vlastodršci neskriveno govore o uništenju „cionističke države“.

…Njemačka takođe

Oštrom peru nobelovca Grasa nije promakla ni njemačka spoljna politika – prije svega isporuka ratnih podmornica u Izrael, što Gras naziva „nepoštenom reparacijom“. Podmornice, od kojih su tri već u službi izraelske mornarice, a djelom ih finansira Njemačka, mogu nositi konvencionalno naoružanje, ali i nuklearna torpeda. Time je Njemačka „uvučena u kolektivnu odgovornost“, smatra Gras.

Gras (ni)je antisemita

U međuvremenu se čovjeku, koji je 1999. dobio Nobelovu nagradu za književnost, prebacuje čak i antisemitizam, što je u Njemačkoj posebno osjetljiva tema. Izraelski novinar i istoričar Tom Segev pjesmu smatra „sramotnom“ jer „izvrće činjenice“, ali ne vjeruje da je Gras antisemita: „Legitimno je kritikovati Izrael, čak i u Njemačkoj. Kritika spolja je vrlo bitna, kada je u pitanju recimo represija protiv Palestinaca. Zapravo, jedino je spolja i moguća kritika stanja ljudskih prava u nekoj zemlji“, smatra Segev.

Uniformisano mišljenje

Gras se u Zidojče cajtungu žali i na tretman u medijima – gotovo svuda je njegovo razmišljanje dočekano na nož: „Nedostaje mi širina mišljenja, živa diskusija koja bi trebalo da pripada demokratiji. Protiv mene se digla novinarska horda“, kaže pisac koji je reakcije na njegovu pjesmu označio kao „uniformnost mišljenja“. Termin „uniformnost“ ima jaku simboliku jer potiče od nacista. Njihova propaganda je ukidanje pluralizma te potčinjavanje slobodnih medija pravdala upravo potrebom za „uniformnošću“.

Autor: Nemanja Rujević (dpa,afp,rtr,dadp)

Odg. ured.: Senad Tanović