1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Najnoviji video

G20 slavi desetu godišnjicu

11. decembar 2009

Grupa dvadeset najrazvijenijih industrijskih zemalja i zemalja u ubrzanom razvoju (G 20), formirana je prije deset godina u Berlinu. Cilj nove institucije bio je da ojača finansijsku arhitekturu poslije Azijske krize.

https://p.dw.com/p/KzQ1
Lideri grupe G20 na samitu u LondonuFoto: AP

Sve je počelo ljubaznim gestom velikih industrijskih zemalja prema najvažnijim zemljama u ubrzanom razvoju. One su trebale ubuduće suodlučivati u bitnim pitanjima ekonomske i finansijske politike. Na svjetskom ekonomskom samitu u junu 1999. godine u Kelnu, napravljen je odgovarajući prijedlog. Bilo je planirano da se ministri finansija i guverneri centralnih banaka najvažnijih industrijskih razvijenih i zemalja u ubrzanom razvoju redovno sastaju na neformalnim sastancima. Nekoliko mjeseci kasnije u Berlinu je održan prvi susret.

Dirk Messner, direktor njemačkog Instituta za razvojnu politiku kaže: „To je prije deset godina bio prvi pokušaj da se za jedan sto dovedu industrijski razvijene i zemlje u ubrzanom razvoju. To je bio i pokušaj zemalja u ubrzanom razvoju da svoju ekonomsku i političku težinu više prezentiraju na međunarodnoj sceni i to je dobro pošlo za rukom.“

Snaga je u promjenama

EU Länder G-20
G20 odlučuje o glavnim tokovima u svjetskoj privrediFoto: AP / CC_Marcin n_nc

U grupi G20 zastupljeni su guverneri centralnih banaka iz 19 zemalja. Najprije oni iz tzv. G7 – Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije, Japana, Kanade i SAD. Pored njih, tu su i predstavnici Rusije, Argentine, Australije, Brazila, Kine, Indije, Indonezije, Južne Koreje, Meksika, Saudijske Arabije, Južne Afrike i Turske. Samostalni, 20. član, je EU. Pored toga u grupi G20 su i predstavnici Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.

„Najveća snaga je u tome što G20 reflektira nevjerovatne promjene u svjetskoj privredi u posljednjoj dekadi. Prije 15,16, 17 godina, kada je došlo do propasti socijalizma, Kina je bila mali ekonomski igrač, nije bila važnija od Belgije. Danas je učešće Kine u svjetskoj trgovini, direktnim investicijama koje dolaze iz Kine i koje idu u Kinu, enorman. Indija je zemlja koja se kasnije uključila u proces integracije i sada je vrlo bitna. U G20 se reflektiraju promjene odnosa moći i to je vrlo važno.“

Historijski rez

G20 Gipfel Demonstrationen
Tokom susreta lidera G20 öesti su protesti protivnika globalizacijeFoto: AP

Veći dio historije G20 nije bio spektakularan. Međutim, neposredno prije devete godišnjice postojanja i sloma američke investicione banke Lehman Brothers, međunarodne finasijske i ekonomske krize koja će se još osjetiti u svijetu, G20 je doživjela svoj vrhunac. „Kroz finansijsku krizu G20 je dobila sasvim drugu vrijednost, ona praktično smjenjuje G8 i biće odlućujuće tijelo u upravljanju svjetskom privredom. To je historiijski rez, zapravo međunarodna revolucija, zato što je G8 do prošle godine bio to tijelo koje upravlja svjetskom privredom. Države grupe G8 – najrazvijenijih zemalja svijeta, sebe su smatrali kapitenima svjetske privrede, a sada je to G20. To je stvarno jedna međunarodna revolucija,“ kaže Messner.

G20 je u svojih deset godina postala dakle moćnija nego što je to grupa G8 ikada bila. G8 je bio jedan relativno mali klub velikih industrijskih zemalja i Rusije naspram kojeg je stajao cijeli svijet zemalja u razvoju predvođen zemljama u ubrzanom razvoju - Kinom, Indijom i Brazilom. Sada su zemlje u ubrzanom industrijskom razvoju dio velikog kluba moćnih. Odkada postoji G20 postoji i G 172. To su sve one zemlje koje nisu dio grupe G20, dakle ostatak svijeta.

Autor: Klaus Ulrich/Belma Fazlagić

Odg. urednik: Azer Slanjankić