1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Gabriel upozorava na rastuće napetosti na Balkanu

17. mart 2017

Štampa na njemačkom jeziku piše o zabrinutosti njemačkog šefa diplomatije za Balkan, o prijedlogu komesara EU za proširenje Hahna za stvaranjem "zajedničkog balkanskog tržišta" ali i o Međugorju "koje se bori za Gospu".

https://p.dw.com/p/2ZO0G
Russland Außenminister Sigmar Gabriel
Foto: picture alliance/Sputnik/dpa/ I. Pitalev

Njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel izrazio je zabrinutost razvojem situacije na Balkanu, piše Handelsblatt. "Napetosti u regionu su porasle", rekao je Gabriel nakon razgovora sa crnogorskim šefom diplomatije Srđanom Darmanovićem u Berlinu. "Moj utisak je da se regija ponovo nalazi na raskrsnici. Pozitivni koraci, napravljeni proteklih godina, ponovo su pod znakom pitanja."

Pozadina svega su napetosti u Crnoj Gori, Makedoniji i tužba BiH protiv Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde. U srijedu je srbijanski premijer Vučuć za agenciju Reuters upozorio da bi moglo doći do pogoršanja situacije i ozbiljnih konsekvenci, ukoliko Evropska Unija državama Zapadnog Balkana ne pruži jasnu perspektivu ulaska u EU.

Gabriel je Crrnoj Gori, koja u maju treba postazi članica NATO, obećao njemačku pomoć na putu ka EU i NATO. Pohvalio je reforme ali i zatražio snažnije mjere protiv korupcije. Crnogorski šef diplomatije je naglasio da Njemačka ima presudnu ulogu za Zapadni Balkan i da se stoga mora snažnije angažovati u regionu.

Samit u Sarajevu: Zajedničko "balkansko tržište"

Mnogo pogleda u oči nije bilo, kada je šest premijera balkanskih zemalja BiH, Srbije, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Albanije zasjelo za okrugli sto u četvrtak u podne, piše austrijski Standard. Malo je nedostajalo da se susret ne održi, jer su se pogoršali odnosi s obzirom na brojne međusobne konflikte, koji su posljednjih sedmica potresli ove zemlje.

Westbalkan Gipfel in Sarajevo
Komesar za proširenje EU Hahn je na samitu u Sarajevu predložio osnivanje zajedničkog "balkanskog tržišta"Foto: Albania Premiership, Press Office

Susret "balkanske šestorke" je priprema za godišnji samit, koji se održava 12. jula u Trstu. Komesar za proširenje Johannes Hahn rekao je u Sarajevu da se ovaj put ne radi samo o zajedničkoj saobraćajnoj i energetskoj mreži, već da je u pitanju mnogo veći ulog. Pomenuo je teške političke krize, koje potresaju neke zemlje regiona i koje su dovele do etničkih napetosti i tu se prije svega misli na Makedoniju. Hahn je ukazao na "nezapamćeno i neviđeno" miješanje sa istoka - misleći prije svega na Rusiju, koja sve više izaziva nemir.

Ne treba se igrati s vatrom

Ili će region iskoristiti ovaj momenat da napreduje ili će se razviti u "opasno područje", rekao je komesar Hahn i upozorio da se ne treba igrati vatrom. I zaista, u EU momentalno vlada zabrinutost da bi države Balkana mogle postati još nestabilnije i autoritarnije i dospjeti pod uticaj Rusije. U okviru debate "Evropa različitih brzina" disutuje se o modelima pridruživanja Evropskoj uniji koji bi uslijedili i bez punopravnog članstva.

Najprije se trebala ojačati trgovinski odnosi. Hahn je ukazao da je 20 posto izvoza članica CEFTA-e usmjereno u zemlje članice ovog regionalnog trgovinskog sporazuma. Stoga je on predložio osnivanje zajedničkog tržišta i za uslužne djelatnosti - bez trgovinskih barijera.

Nakon toga bi region mogao biti lakše integrisan u EU, dodaje Hahn. Trenutno je "Balkanska šestorka" toliko u zaostatku da joj pod uslovom pozitivnog razvoja treba 20 godina da dostigne prosječni nivo sadašnje EU. Jasno je i da sada, u super-izbornoj godini za Njemačku i Francusku, od EU ne može doći puno konkretnih impulsa. Jedan diplomata je to ovako formulirao u Sarajevu: "Molimo zemlje Balkana da ne proizvode preveliki metež i da nam ne zadaju prevelike glavobolje, jer se sada moramo pozabaviti sopstvenim problemima".

Ni papa ne može da zabrani Gospi da se ukazuje

Papa Franjo je poslao svog izaslanika u Međugorje, jer pojavljivanjima Gospe nedostaje crkvena potvrda. Ali od "Gospe" živi cijelo mjesto i okolina, piše Neue Zuercher Zeitung i dodaje: "Možda je to samo po sebi čudo: na zapadu BiH, u hercegovačkom kršu nalazi se procvjetalo Međugorje. Ovo mjesto hodočašća svoj razvoj može da zahvali dvjema 16-godišnjim tinejdžerkama Mirjani Dragičević i Ivanki Ivanković. U junu 1981 im se na tamošnjem brdu ukazala Gospa - u bijeloj odori i s djetetom u rukama.

Medjugorje Zentrum weltweiter Marienverehrung
Međugorje se bori za GospuFoto: AP

Od tada se život u Međugorju vrti oko hodočasnika, koja stižu iz Evrope i sa drugih kontinenata.  Tako je nastala prava turistička infrastruktura: hoteli za svačiji džep, restorani i suvenirnice. Jednom od šest "vidioca" svakodnevno se ukazuje Gospa, često sa porukom koju vidioci dalje prosljeđuju vjernicima. Gospa je pored toga najavila da će vidiocima otkriti po deset tajni, koji su od presudnog značaja za njih, za Međugorje i za cijeli svijet. Nakon toga Gospa će prestati da se pojavljuje.

Broj hodočasnika je međutim proteklih godina nešto opao. Ali veću zabrinutost Međugorju predstavlja Vatikan. Komisija Kongregacije, kojom je predsjedavao kardinal Camilio Ruini, već godinama je ispitivala da li se Gospa ukazuje u Međugorju ili se radi o umišljanju ili čak prevari. Više puta je najavljivala rezultate istrage, pa onda to odlagala.

Ratko Perić, biskup Mostara i Duvna je siguran da nema ni govora o ukazivanju Gospe. Opis ukazivanja Gospe odudara od svih do sada potvrđenih pojavljivanja djevice Marije. Sredinom februara u cijelu priču se uključio papa Franjo koji sada šalje biskupa Henryka Hosera kao ličnog izaslanika u Međugorje. Njegov zadatak nije da istražuje ukazanje Gospe u svjetlu katoličke istine. On želi da se informira o potrebama hodočasnika. Općima Međugorje ne da se međutim zaplašiti niti doslakom papinog izaslanika. Tako je jedan lokalni list tim povodom napisao: "Čak ni papa ne može zabraniti Gospi da se ukazuje".