1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Gazprom-sredstvo političkog pritiska

29. januar 2008

Njemačka koristi 45% ruskog gasa, Austrija 70% a Finska je u potpunosti ovisna od Rusije. Ruski Gazprom ne samo što donosi novac Kremlju, već ga Moskva koristi kao sredstvo pritiska, piše u knjizi "Biznis i vlast".

https://p.dw.com/p/Ct5H
Bivši njemački kancelar zastupa interese Gazproma u Vijeću akcioneraFoto: AP

Ilustracija na koricama knjige sve govori. Vladimir Putin ležerno se naslonio na cijevi gasovoda, jedna ruka na ventilu, pogled pun trijumfa. Ako ruski predsjednik nekom želi zavrnuti ventile za isporuku gasa, niko ga u tome ne može spriječiti. Ruska državna firma Gazprom, koja ima potpuni monopol na tržištu gasa, koristi se kao sredstvo političkog pritiska. Ona je oružje u rukama vlade u Moskvi, kaže jedan od autora knjige pod nazivom "Biznis i vlast" Valeri Panjuškin i dodaje:

"Najednostavnija manipulacija političkih partnera odvija se određivanjem cijena gasa. Pogledajte šta se desilo u Bjelorusiji. Upravo uz pomoć gasa postignuto je da se jedan diktatorski režim, kakav je režim predsjednika Lukašenka, održi na vlasti. To su dakle političke posljedice privrednog poteza, napravljenog sa Gazpromom."

Vlast, moć i puno para ima onaj ko kontroliše ruski koncern Gazprom, koji zapošljava 400.000 ljudi. Ruskim političarima Gazprom je itekako potreban, smatra koautor knjige "Biznis i vlast" Mihail Sygar i dodaje:


"Danas je Putin bez sumnje čovjek, koji kontroliše Gazprom. U posljednjih 15 godina dva ili tri puta je dolazilo do promjena političara, koji imaju Gazprom u svojim rukama. Međutim, politički interesi Putina ne podudaraju se sa ekonomskim interesima Gazproma. Prije ili kasnije doći će do otvorenog sukoba i Putin će kontrolu nad Gazpromom morati prepustiti nekom drugom."

Prema navodima Mihaila Sygara, politički forsirana prodaja gasa po jeftinim cijenama Bjelorusiji i jasno "Ne!" stranim investitorima, koji bi željeli modernizirati postrojenja za eksploataciju gasa i napraviti ih rentabilnijim, nanose puno veću štetu Gazpromu, nego što se misli. Autori knjige "Biznis i vlast" su uticajni ruski novinari, koji su proputovali cijelu zemlju, kako bi istražili sve detalje u vezi sa radom Gazproma. Oni su dokumentirali istorijat preduzeća i rekonstruirali konflikte sa Ukrajinom. U tome im je, da stvar bude zanimljivija, pomoglo i vođstvo Gazproma. Valeri Panjuškin:

"Naravno da nam niko nije mogao reći cijelu istinu. Ali šefovi Gazproma bili su spremni da nas prime i odgovore na sva naša pitanja. Nisu tražili da im dostavimo napisani materijal prije objavljivanja, što nije bio slučaj sa bivšim njemačkim kancelarom i demokratom sa Zapada Gerhardom Schroederom."

Schroeder nije pristao na intervju, kažu autori knjige: "Biznis i vlast" Valeri Panjuškin i Mihail Sygar. Bivši njemački kancelar i Putinov prijatelj je predsjedavajući Vijeća akcionera firme koja gradi gasovod ispod Baltičkog mora i predstavlja interese Gazproma. Uvezivanje Schroedera bio je PR-geg ali je učinak izostao, smatra Mihail Sygar i dodaje:

"U Gazpromu su smatrali da je to fantastičan poslovni potez, uvezati Schroedera u firmu. U njemu se vidjeli jednu vrstu tajnog oružja, koji bi na Zapadi ispolirao imidž Gazproma. Ali ova strategija nije upalila. U Gazpromu se svi čude kako njihova firma ne uživa dobar glas u Njemačkoj i Evropi, iako za nju vrbuje jedan političar poput Gerharda Schroedera."