Gdje je nestalo 25.670 Slovenaca?

Izbrisani građani su bili takozvani "neslovenci"; mnogi od nih su deportovani u Hrvatsku i završili na ratištu u Bosni i Hercegovini. Oni koji su ostali u Sloveniji, ostali su bez osnovnih ljudskih i građanskih prava - država je prestala da ih opaža; oni više nisu postojali ni za policiju, ni za ljekare, ni za advokate; mnogi su umrli u bijedi, bez mogućnosti da se liječe. Koliko njih se ubilo - ne zna se tačno. Brisanjem tih ljudi, Slovenija je promijenila zvanične podatke o nacionalnom sastavu svog stanovništva koji je postao homogeniji. Evropska unija je, poslije prijema Slovenije, učinila sve kako bi se ovaj problem zataškao i zaboravio.

Nove "zvanične" brojke

U Sloveniji je iz registra građana bilo izbrisano 25.671 lice kojima je 26. februara 1992. godine prestala prijava stalnog boravišta. Prema podacima koje je saopštilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, od tog broja živo je 24.369 lica. Među njima, njih 7.313 su slovensko državljanstvo dobili poslije 26. februara 1992. godine.

Od tog broja ukupno je 3.630 onih koji su državljani drugih država nasljednica bivše SFRJ sa dozvolom boravka u Sloveniji, a 13.426 onih kojima je 1992. godine prestala prijava stalnog boravka jer nisu imali uređen status. Sve ove podatke je u slovenskom parlamentu iznio državni sekretar MUP-a Slovenije Goran Klemenčič, a povodom rasprave o izvještaju ombudsmana o stanju ljudskih prava.

Prema evidenciji, ima još 7.000 izbrisanih

Ministarstvo nije uspjelo prikupiti podatke o profesijama i nacionalnosti, jer ih ne posjeduje, a na osnovu stečenih podataka će nastaviti pripremu za izdavanje odluka na osnovu presude ustavnog suda da se "izbrisanima" vrate sva ljudska prava. Prema evidenciji, takvih je još 7.000 osoba. Ministarka unutrašnjih poslova Katarina Kresal rekla je u parlamentu da će Ministarstvo dopunama odluka retroaktivno regulisati status onih ljudi koji već imaju državljanstvo ili stalno žive u Sloveniji.

Ispunjavanje “ustavne obaveze”, ali od odštete - ništa

"Za one koji još nemaju stalno boravište ili državljanstvo pripremićemo poseban zakon", rekla je Kresal i dodala da će sa izvršenjem odluke ustavnog suda biti ispunjena ustavna i moralna obavezu prema ljudima, kojima su bila kršena osnovna ljudska prava. Regulisanjem statusa "izbrisanih" ministarstvo neće dodjeljivati državljanstvo ili odštetu i neće utvrđivati pravnu podlogu za njih. O odšteti izbrisanima još nema ni govora. Ranija vlada desnog centra odbijala je da izda riješenja koja bi uzela u obzir odluku Ustavnog suda Slovenije – pri tome se pozivala na referendum od 2004. godine na kome su birači odlučili da „izbrisanima“ ne treba vratiti ni boravak u Sloveniji ni prava koja iz toga proizilaze. Doduše, na referendum je izašla samo četvrtina građana sa pravom glasa.