1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

General Milošević se brani dokumentima Armije BiH

Dževad Sabljaković30. mart 2007

U Haškom tribunalu je završeno trodnevno svjedočenje generala Armije BiH Vahida Karavelića na suđenju generalu Vojske Republike Srpske Dragomiru Miloševiću, koji je optužen za granatiranje Sarajeva i snajpersku vatru na sarajevske civile od avgusta 1994. go kraja rata u Bosni i Hercegovini. General Karavelić je u to vrijeme bio komandant Prvog korpusa Armije BiH, čije jedinice su bile raspoređene na linijama odbrane protiv Sarajevsko-Romanijskog korpusa, kojim je komandovao optuženi general Milošević.

https://p.dw.com/p/AUeD
Porušeno Sarajevo
Porušeno SarajevoFoto: AP

Odbrana optuženog je u unakrsnom ispitivanju svjedoka Karavelića tvrdila da Sarajevsko-Romanijski korpus uopšte nije napadao glavni grad Bosne i Hercegovine. Da bi to dokazao, advokat Branislav Tapušković se pozivao na ratna naređenja sa potpisom sâmog svjedoka Karavelića, prema kojima su jedinice optuženog generala stalno bile izložene napadima snaga Armije BiH:

TAPUŠKOVIĆ: "Žrtve su bile pre svega plod tih ofanzivnih dejstava Prvog korpusa Armije Bosne i Hercegovine."

Advokat Tapušković je tvrdio i da su prave i najveće žrtve bile samo Srbi u i oko Sarajeva, a ne sarajevski civili kako navodi optužica. S tim u vezi predočio je niz dokumenata iz same arhive Armije BiH o dejstvima njenih jedinica na ratištima. Međutim, predsjedavajući sudija Patrik (Patrick) Robinson je istakao da ti dokumenti samo ukazuju da je ratovanja zaista bilo i zapitao.

ROBINSON: "Kakve to veze ima sa optužbama. Da li je to vezano za neku od optužbi, za neki od incidenata u optužnici."

Branilac optuženog generala Miloševića je uzvratio da ni jedna tačka optužnice nije tačna, posebno ona da je Sarajevo napadano i terorisano.

"Od 12. avgusta 94. do kraja rata o tome nije moglo biti uopšte reči. Ovde nije bilo nikakvog sistematskog granatiranja ni snajperisanja grada, nema reči o tome da je postojala ova glavna tačka optužnice, a to je da je postojalo sistematsko i dugotrajno granatiranje Sarajeva od strane Vojske Republike Srpske. A u 95. o tome nije bilo ni reči."

Optužnica protiv generala Miloševića konkretno navodi 23 slučaja granatiranja i snajperskog djelovanja, u kojima je poginulo više od stotinu civila, a dva puta više ranjeno, kao i blokadu Sarajeva, zbog koje su građani živjeli u krajnje nehumanim uslovima. Branilac optuženog Miloševića i to pobija.

"Postojanjem tog tunela više uopšte ne možemo govoriti o opsadi Sarajeva. Da li svedok može u vezi toga da nešto kaže?"

KARAVELIĆ: "Mogu svakako, naravno. Sarajevo je bilo u opsadi od početka, od aprila 92. do kraja 95. A ako mogu reći samo jednu svoju opasku, koja je prije svega sramota međunarodne zajednice, što sam ja morao praviti jedan takav tunel, toliko se ponižavati, pa ispod zemlje ulaziti i izlaziti. Izgradnjom tunela ništa se nije promijenilo u statusu opsjednutog grada Sarajeva. Grad Sarajevo ni dalje nije imao struju do kraja rata, ni dalje nije imao gas... (glas prevodioca:) Predsjedavajući sudija: Hvala vam. Imamo dovoljno odgovora na ovo pitanje."

Smatrajući da je tunel prije dokaz opsade nego njeno osporavanje, sudije su dokumente, koje je odbrana podnijela da su se tunelom koristile i snage Armije BiH, ocijenile zanimljivim ali bez značaja za odbranu. Ovo nije čas istorije, ne bavimo se istorijom sukoba, nego optužnicom, koja okrivljuje generala Miloševića za konkretna kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Dakle, na odbrani je da ga brani od optužbi a ne da daje svoje viđenje rata u Bosni i Hercegovini, zaključile su sudije na kraju unakrsnog ispitivanja generala Vahida Karavelića.