'Savjest svijeta'

„Tokom svog života ovaj pisac, koji je i slikao i crtao, koji se bavio i bakropisom kao i skulpturom, otjelotvorio je mnogo toga: mladog, samovoljnog genija kašuopskih korijena, koji je unio pometnju u 'Grupu 47', isto kao i obećanje da književnost mlade Savezne Republike Njemačke može da bude dio moderne književnosti ali bez odricanja sopstvene tradicije. Gras je njegovao habitus angažovanog intelektualca. On je opominjao, upozoravao; on je bio savjest svijeta“, piše Frankfurter algemajne cajtung.

Libeker nahrihten piše: „Glasovi na međunarodnoj sceni; u svijetu kulture, politike i društva koji lamentiraju nad preminulim književnikom jasnijim čine njegovu poziciju – kao pisca i savremenika. Na kraju, Gras je bio više nego neko ko priča priče, on je bio primjer posvećenog građanina i samim tim, zbog svega što je činio, i kontroverzan“.

„Šta ostaje poslije Gintera Grasa‘“, pita se Folksštime iz Magdeburga i odmah i odgovara: „Njegovi romani, a prije svih 'Limeni doboš'. Samo on je bio dovoljan da mu izrodi Nobelovu nagradu. No, uloga 'velikog pisca' koju je uživao nije ga ometala da se angažuje i dnevno politički, pa čak i da se uključuje u izbornu kampanju (Gras je, kao nestranačka ličnost, svesrdno podržavao kampanju SPD-a prim. aut.). Nešto je možda ipak trebalo da kaže tiše ili pak da ne kaže uopšte. Ta 'skadnalozna pjesma' o konfliktu na Bliskom istoku (kojom je po mišljenju kritičara uvrijedio Izrael prim. aut.) nije bila neuspješna samo na književnom nivou. Ali, ona će se zaboraviti. No, ono što će ostati besmrtno jeste veliki Gras koji je Njemačkoj poklonio svjetsku književnost“, mišljenja je Folksštime.

Papa Franjo je rekao istinu i to s pravom

Njemački listovi pišu i o sporu koji dobija nove dimenzije na relaciji Vatikan - Ankara. Papa Franjo je žestoko iznenadio tursku vladu kada je u nedjelju na misi u Bazilici Svetog Petra u Rimu protjerivanje i masakr nad Jermenima u Osmanlijskom carstvu od 1915-1918. nazvao 'prvim genocidom XX vijeka'. Ankara je odmah nakon liturgije reagovala oštrim protestom i povukla svog jedinog predstavnika u Vatikanu. Turci su u ponedjeljak još više zaoštrili ton i najavili 'mjere' protiv Svete stolice. No, kakve će mjere biti preduzete još nije poznato.

Ziddojče cajtung (SZZ) piše: „Papa Franjo je genocid nad Jermenima, koji se dogodio prije sto godina, nazvao genocidom. Učino je to dobro i s pravom. Teško da postoji i jedan istoričar koji bi mogao da ospori da je turska vlada najkasnije od 1915. naložila ubistvo stotina hiljada, čak miliona Jermena, hrišćana, Asiraca i Kaldejaca“, piše SZZ i podsjeća na Rezoluciju UN o genocidu iz 1948: 'ko jednu nacionalnu, etničku, rasnu ili religioznu grupu pokuša da u potpunosti ili djelimično uništi čini genocid'. „A ništa drugo se nije dogodilo u istočnoj Turskoj i ništa drugačije u vezi toga ne bi trebalo da bude ni rečeno. A to što se turska vlada time osjeća uvrijeđenom i što nacionalisti imaju materijala za izbornu kampanju je nešto od čega je čovjeku muka“, piše SZZ.