Google ili "Ne čini zlo"

Google je najpopularniji internet pretraživač. 60 odsto kompletne pretrage u svjetskoj mreži obavlja se preko Googlea. Čak postoji i glagol "to google" iliti guglati što znači upotrijebiti Google za pretraživanje informacija u Internetu. Taj glagol dodat je i u Oksfordski rječnik engleskog jezika 2006. Prof. Nil Ričards (Neil Richards), profesor prava na Univerzitetu St. Luis u Vašingtonu govori o prvim danima Googlea.

"Kada je sve počelo to je bila kao jedna mašina za pretraživanje. Bila je to dobra stranica sa interesantnim imenom. Izgledalo je da radi i da bolje povezuje ljude sa željenim informacijama nego konkurentske stranice."

Umori ste od brisanja mejlova, tu je Google…

Google danas bilježi 200 miliona pretraga dnevno, što je oko dvije trećine svih Internet pretraga. Portparol Googlea Stiven Kojhel (Stephen Keuchel) kaže: "Svaka četiri sata bilježimo i dodajemo ili osvježavamo onoliko dokumenta koliko ih ima u biblioteci Kongresa Sjedinjenih Država, i to svaka četiri sata."

Ali, iako je riječ "Google" sinonim za Internet pretraživač, danas kompanija nudi mnogo više. Umorni ste od brisanja mejlova, otvorite nalog na Gmail-u i imate gotovo neograničen prostor za čuvanje dokumenata. Krenuli ste na put, odštampajte plan grada ili regije. Interesuje vas nešto u Zapadnoj Africi, tu je Google earth, virtuelna globalna mapa sa geografskim informacijama. I možda ste čuli za internet platformu sa kratkim video klipovima, zvanu You Tube, pa Google je takođe vlasnik. Ali, Kojhel kaže: "Mi nikada nismo zadovoljni. Uvijek želimo biti bolji i napraviti atraktivniju ponudu našim korisnicima."

Ne čini zlo

Moto kompanije "Ne čini zlo" izgleda da odzvanja jednako u ušima korisnika kao i u ušima zaposlenih. 2008, magazin Fortjun (Fortune) rangirao je Google kao najbolje mjesto za rad u Americi. Ali, Google kao i mnogi veb sajtovi na vašem računaru nažalost ostavlja takozvane "cookies" programčiće. Dalje, Google ima mogućnost da bilježi svako ime, mjesto i pojmove koje korisnik pretražuje. Kompanija može da nauči mnogo više o ljudima koji koriste i druge usluge, kao što je e-mail ili socijalna mreža Orkut. Google je došao i na udar zemalja poput Njemačke i Kine u vezi sa projektom digitalizacije knjiga, kojim je trebalo da se digitalizuju milioni knjiga i učine dostupnim u mreži. Projekat je bio savršeno legalan objašnjava portparol Googlea Stiven Kojhel. Jer, kaže Kojhel, autorska prava u Njemačkoj i Americi se razlikuju.

"U Americi postoji stavka zakona "fair use" ili poštena upotreba, tako da mi skeniramo knjigu u biblioteci i dalje radimo bez pitanja nosioca autorskog prava. U Njemačkoj to ne postoji. Ukoliko bismo uradili nešto slično u Njemačkoj ta stvar bi bila ilegalna. Ali, mi smo to uradili u SAD i po zakonu SAD to je bilo legalno", kaže Kojhel.

Bilo kako bilo, projekat je naišao na osude i kritike širom svijeta. Ali, portparol Googlea s digitalnim pogledom na svijet zaključuje.

"Samo 20 odsto svjetskih informacija je digitalizovano, tako da imamo još mnogo posla."

Autor: Sarah Sarah Barman/ Svetozar Savić

Odg. urednik: Azer Slanjankić