Gotovina o Miloševiću i Hrvatskoj u EU

Hrvatski general Ante Gotovina, kojeg je zajedno sa Mladenom Markačom žalbeno vijeće Haškog tribunala oslobodilo krivice za zločine počinjene tokom i nakon operacije „Oluja“, dao je opširan intervju austrijskom listu „Die Presse“ u kojem je pored ostalog govorio kako se u haškom zatvoru sreo sa Slobodanom Mioševićem i budućnosti Hrvatske u EU.

Gotovina je na početku razgovora rekao da se ne želi miješati u javni život u Hrvatskoj, niti u politiku, niti vojsku. Također je rekao da vrijeme ne želi trošiti na prošlost. Na konstataciju da su mnogi bili iznenađeni kada je porodici Slobodana Miloševića nakon njegove smrti izrazio saučešće Gotovina je odgovorio da je to bio „hrišćanski gest“. „Sa tim postupkom se manipuliralo i politiziralo, ali je istina ovakva: Miloševićevoj porodici sam izrazio saučešće jer je on bio na istom mjestu kao i ja. Ni jedan ni drugi nismo željeli biti tu. Naše ćelije su bile jedna do druge. Svako jutro u isto vrijeme smo mogli čuti kako se otvaraju ćelijska vrata. Prvo lice koje sam ujutro mogao vidjeti je bilo njegovo. Zajedno smo se brijali. On je pio svoju, a ja svoju kafu. Jedno jutro je Milošević pronađen mrtav. Ljuski je porodici osobe koja je preminula pored vas izraziti saučešće“, izjavio je Gotovina za list „Die Presse“.

„Sa Miloševićem nikada nisam razgovarao o politici ili ratu. Razgovarali smo o umjetnosti, sportu, literaturi..., razgovarali smo naprimjer o djelima Ernsta Hemingwaya koja smo obojica voljeli. Najvažnije je bilo osloboditi se negativne energije koja je nastajala zbog malog prostora u kojem smo se nalazili. Zdrav ljudski razum, ali i tamošnja pravila ne dozvoljavaju da razgovori vode u konfliktnu situaciju“, izjavio je Gotovina. On se kratko osvrnuo i na skori ulazak Hrvatske u EU. „Od početka sam bio za ulazak Hrvatske u EU. Imamo sigurne granice. Naši susjedi: Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora već sutra trebaju biti dio EU“, smatra Gotovina. On u intervjuu nije želio govoriti o slučaju „Sanader“. Također nije želio odgovoriti na pitanje da li su ga razočarali bivši predsjednik Stipe Mesić i premijer Ivo Sanader, kao ni o temama o kojima je s njim htjela razgovarati bivša glavna haška tužiteljica Karla del Ponte.

Azilantima manje pomoći?

„Njemački savezni ustavni sud je u julu je odlučio da se poveća novčana pomoć azilantima u Njemačkoj. Njemačko ministarstvo unutrašnjih poslova sada vjeruje da je pronašlo put kojim će doći do skraćenja te pomoći“, piše list „Süddeutsche Zeitung“. „Naime, osobe koje dolaze iz sigurnih zemalja bi ubuduće mogle biti tretirane kao osobe koje zloupotrebljavaju socijalnu pomoć. Ovo proizilazi iz odgovora Ministarstva unutrašnjih poslova na pitanje odgovarajućeg parlamentarnog odbora u čiji protokol imaju uvid novinari lista „Süddeutsche Zeitung“. Srbija i Makedonija bi uskoro mogle biti okarakterisane kao sigurne zemlje. Njemački ministar unutrašnjih poslova Hans-Peter Friedich je u oktobru zatražio da se tražiocima azila iz sigurnih država ubuduće dodjeljuje smanjena novčana pomoć. Friedrich pri tome ciljano misli na izbjeglice sa Balkana, prije svega Sinte i Rome iz Srbije i Makedonije koji su u Njemačkoj podnijeli zahtjev za azil. Njemačke vlasti su samo u oktobru zabilježile 4.000 tražilaca azila iz ove dvije države, što je znatno više od broja tražilaca azila iz Sirije ili Afganistana. Inicijator upita, poslanog Ministarstvu unutrašnjih poslova Ulrich Jelpke predbacuje Friedrichu da „osobe iz sigurnih zemalja generalno označava kao osobe koje zloupotrebljavaju azil i to protiv presude Ustavnog suda“. Već sada je vidljivo da će planove ministra unutrašnjih poslova biti teško sprovesti u djelo. Nakon presuda Suda u Karlsruheu je Socijalni sud odbio smanjenje pomoći tražiocima azila“, piše list „Süddeutsche Zeitung“.

Sinti i Romi kao nacionalna manjina

„Frankfurter Allgemeine Zeitung“ piše o Sintima i Romima koji su u njemačkoj saveznoj zemlji Schleswig-Holstein dobili status nacionalne manjine kako je definisano ustavom. „U Njemačkoj postoje četiri nacionalne manjine: Danci, Frizijci ili Frizi, Lužički Srbi i Sinti i Romi. U ovoj njemačkoj saveznoj zemlji živi oko 5.000 Sinta i Roma, doduše više Sinta nego Roma. Procjenjuje se da je ukupan broj Sinta i Roma u Njemačkoj oko 70.000. Sinti i Romi su i bez sadašnjeg dobijanja statusa nacionalne manjine u ovoj saveznoj zemlji decenijama dobijali pomoć, pored ostalog i finansijsku. Jedan od primjera je naselje „Maro Temm“ (Naša zemlja, naše mjesto) koje je otvoreno 2007. godine. U ovom naselju danas živi nekoliko desetina familija. Tadašnji ministar unutrašnjih poslova ove njemačke pokrajine Ralf Stegner je prilikom polaganja kamena temeljca govorio o „svjetioniku socijalne integracije“. Pokrajinski savez Sinta i Roma se morao braniti optužbi, koje su stizale i iz samog saveza, da je riječ o otvaranju geta. Ovo naselje je jedinstveno u Njemačkoj i finansira ga pokrajinsko ministarstvo unutrašnjih poslova“, piše „FAZ“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose