220611 EU-Gipfel Griechenland

Na početku ono najjednostavnije: Ministri spoljnih poslova Evropske unije su ovog ponedjeljka (20.6.) preporučili šefovima država i vlada da privedu kraju pristupne pregovore sa Hrvatskom, kako je objasnio i predsjedavajući Evropskoj uniji, Mađar Janoš Martoni.

„Sada će uslijiediti rasprava o preostalim pitanjima i ona će se rješavati. I sada postoje dobre šanse, čak i više od toga, da pristupni pregovori budu zaključeni do 30. juna u ponoć", najavio je Martini. Tako bi Hrvatska 1. jula 2013. mogla postati 28. punopravna članica Evropske unije.

A sada dolazi ono teže: šta će biti s Grčkom?

Evropska unija će adekvatno odgovoriti

Naime, i na ovom kriznom samitu će se ponovo raspravljati o toj zemlji, iako ova tema nije zvanično na dnevnom redu. Jer, vlada Jorgosa Papandreua je preživjela dobivši podršku parlamenta. Ali, uskoro poslanici treba da se izjasne i o novom paketu mjera štednje. Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo kaže da je, kada je u pitanju Grčka, još mnogo toga u igri.

„Sljedeće nedjelje dolazi trenutak istine! Grčka će tada morati da pokaže da zaista stoji iza ambicioznog plana koji je predstavila Papandreuova vlada u dogovoru sa Evropskom unijom i Međunaordnim monetarnim fondom. Moja poruka je jasna: Ako Atina načini pravi potez, Evropska unija će adekvatno odgovoriti", obećao je Barozo.

"Odgovor" Evropske unije zapravo znači da Unija neće isplatiti samo dogovorenu sumu od 12 milijardi eura, već da će sastaviti i novi paket mjera pomoći za prezaduženu Grčku. I sam Papandreu je protekle nedjelje još jednom došao u Brisel, kako bi pojasnio da ništa zapravo ne zavisi od njega: „Hoću da kažem da smo i kao zemlja i kao vlada spremni da sprovedemo potrebne mjere štednje, i iskreno se nadam da će grčki parlament pristati na ovaj program."

Strah se širi planetom

Strah od grčkog državnog bankrota nije briga koja zaokuplja samo Evropljane. Jer, strah se širi po cijeloj zemaljskoj kugli. To je takođe istakao i Džon Lipski, privremeni šef Međunarodnog monetarnog fonda, tokom njegove posjete Briselu u ponedjeljak.

„Evrozona je, kao što svi znamo, ključna za globalnu ekonomiju. Naše analize pokazuju da je direktan uticaj na periferiji evrozone, gdje mislim prvenstveno na Grčku, Irsku i Portugal, mnogo manji, jer su u pitanju male ekonomije. Ali, kriza bi se mnogo jače odrazila na čitav svijet ako bi bile pogođene banke u najjačim ekonomijama evrozone."

Autor: Kristof Haselbah/ Svetozar Savić

Odg. urednik: Z. Arbutina