Grčka još nije "na suhom"

Jedni računaju da će im pomoći vrijeme, drugi žele što prije donijeti odluku. Još u utorak 3.1. Međunarodni monetarni fond (MMF) izrazio je sumnju u ispravnost dogovora o odustajanju od 50 posto potraživanja od Grčke i pozvao na još opsežnije reprogramiranje njenih dugova. Glasnogovornik grčke vlade Pantelis Kapsis je u isto vrijeme u Ateni izjavio kako će uskoro biti postignut dogovor.

Vjerovnici i Atena ne mogu se složiti

Na sastanku na vrhu u listopadu, sazvanom kako bi se raspravaljalo o krizi, zemlje eura su odlučile da će banke i osiguravajuća društava odustati od 50 posto svojih potraživanja od Grčke, da će svoja stara potraživanja zamijeniti novima koja će biti manja, te da će omogućiti dulji rok za njihovu otplatu. To bi se, pak, trebalo odvijati na dobrovoljnoj bazi, tako da ovaj djelomični oprost dugovanja ne prouzroči neplanirane isplate osiguranja naplate potraživanja obveznica (credit default swaps, CDS), koja bi u slučaju bankrota Grčke vrlo vjerojatno pokrenula lančanu reakciju u eurozoni.

Od tad Grčka i njeni vjerovnici marljivo pregovaraju. Pregori su na dobrom putu, ali važna su pitanja i dalje otvorena, smatra grčki ekonomist Kostas Sathopoulos iz Businees School u Manchesteru.

"Tri točke ostaju i dalje sporne. Visina iznosa potraživanja od kojeg se dobrovoljno odustaje, vrijeme dospijeća i visina kamatne stope", kaže Stephanopoulos. Grčka si priželjkuje povoljnu kamatnu stopu od četiri posto, no međunarodni vjerovnici žele šest posto. Pogotovo jer moraju pristati na dulje rokove otplata. S pozicije ulagača, ove su primjedbe razmljive, ali politički pritisak da se uključe i privatni investitori mogao bi postati još jači i kreditore potaknuti da prihvate niže kamate.

Nema prostora za cjenkanje

Grčka vlada je sa svoje strane morala prihvatiti da nove kredite dobiva po britanskim zakonima. Time međunarodni kreditori dobivaju privilegirani položaj u slučaju daljnjih zaduživanja, jer vlada izričito odustaje od svog prava da modalitete plaćanja promijeni odlukom parlamenta.

Ovaj pristanak je oneraspoložio Atenu. Prema mišljenju nekih stručnjaka i političara, ministar financija Evangelos Venizelos ne bi pogriješio kad bi na vjerovnike izvršio pritisak i obzirom na pregovore koji su upravo u tijeku, zaprijetio im da bi Grčka mogla napustiti eurozonu.

Kostas Sathopoulos na to gleda drugačije: "Koliko god privlačno ova ideja zvučala nekim političarima, prijetnje imaju smisla samo u slučaju da Grčka može dokazati da ima proračunski suficit". Onda bi grčka vlada mogla uvjerljivo signalizirati da ne ovisi o tržištima. Trenutačno to nije tako, pa grčka strana ni nema nekog prostora za cjenkanje.

Scenarij bankrota

Suprotno mišljenje pak zastupa broker Emmanuel Varsos. Kod ukupne zaduženosti od 350 milijadi eura, čak ni dobrovoljno odustajanje od 50 posto potraživanja više ne pomaže. U svakom slučaju, djelomični oprost dugova neće primiriti one koji upravljaju finacijskim tržištima, smatra on. Umjesto toga, Grčka se mora odlučiti za težak put i proglasiti nelikvidnost, bez napuštanja eurozone.

"Onaj tko je prije plaćao osiguranje za svoje kredite, sad bi to osiguranje trebao dobiti isplaćeno". Bez isplate CDS-a Grčka vjerojatno nema šanse posuditi novac na tržištu. Iluzorno je očekivati da će Grčka nakon reprogramiranja duga biti u stanju tek tako, bez ikakvih problema, dobiti nove kredite.

Ipak, i grčka vlada i Međunarodno udruženje banaka (IIF) smatraju da je dragovoljni oprost dijela duga u idućim tjednima moguć. Grčki ministar financija Venizelos u četvrtak navečer (5.1.) je optimistično izjavio da bi pregovori oko tog pitanja mogli biti zaključeni već sredinom siječnja. A tada se u Grčku vraćaju članovi "trojke" - predstavnici Europske unije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda.

Autor: Jannis Papadimitriou, Atena / Snježana Kobešćak

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić