Grčka na prekretnici: Kome dati glas?

Pitanje koje se postavlja je hoće li dvije dosada najjače stranke Nea Dimokratia i socijalistički PASOK zajedno moći da oforme većinu u parlamentu. Očekuje se da će porast broja glasova zabilježiti radikalne stranke koje se protive mjerama štednje. Grci se nalaze pred jednom od najvažnijih odluka u istoriji. Mogu da biraju između eura i nastavka kursa štednje ili vraćanja na drahmu i izlaska iz eurozone.

Za prvu opciju zalažu se dvije velike narodne partije Pasok i Nea Dimokratia. To su upravo stranke, koje su svojom politikom nekonsekventne provedbe reformi ali i tolerisanjem korupcije i sklapanja poslova putem veza odvele zemlju u katastrofu. Ove dvije stranke se smatraju odgovornim za stvaranje 300 milijardi eura državnog duga, za nefunkcionalan poreski sistem i nerazvijenu privredu. Za izlazak iz euro zone i vraćanje na drahmu zalažu se male ljevičarske i desničarske populističke partije, koje bilježe sve veći odaziv birača. Mnogi od njih žele kazniti velike narodne partije za dužničku krizu, u kojoj se našla Grčka.

Godinama se smjenjivale na vlasti

Partija socijaldemokratske orjentacije Pasok i konzervativna Nea Dimokratia su se godinama smjenjivale na vlasti. Sada moraju računati sa velikim gubitkom glasova. Trend nadole prije svega se odnosi na partiju PASOK na čelu sa novim predsjedavajućim, ministrom finansija Evangelosom Venizelosom. Ova partija je na izborima 2009. osvojila 44% glasova. Sada bi, kako pokazuju istraživanja javnog mnijenja, mogla dobiti svega 18% glasova. Nea Dimokratia će sa 34% osvojena glasa na proteklim izborima ovaj put, kako se procjenjuje, pasti na 25% glasova. Ova stranka važi kao apsolutni favorit na parlamentarnim izborima u Grčkoj. Ali sama neće moći na vlast. Trenutno vladajuće partije Pasok i Nea Demokratia teško da će, kao na ranijim izborima, moći dobiti više od 30% glasova birača, smatra Panagiotis Kouparanis, novinar Deutsche Wellea: "To je sada prošlost. Vrlo je vjerovatno da u budućnosti Grčkom upravljaju koalicione vlade, sastavljene od više partija."

Dužnička kriza je socijaldemokrate i konzervativce prisilila na saradnju. Obje ove stranke podržavaju prelaznu vladu na čelu sa Papademosom, koji ne pripada nijednoj partiji. On je brdo duga smanjio za oko 100 milijardi eura. Istovremeno se izborio za drugi paket spasa u visini od 130 milijardi eura. Zauzvrat Grci moraju prihvatiti drastične mjere štednje. U to spada smanjenje plata i penzija, ukidanje radnih mjesta u javnim službama. Nezaposlenost u Grčkoj se udvostručila. U zemlji je 20 posto ljudi bez posla. Kada su u pitanju mladi ljudi, svaki drugi je nezaposlen. I to je upravo razlog što bi na izborima u Grčkoj (6.5.2012.) deset umjesto do sada pet manjih lijevo ili desno orjentisanih partija moglo preći izborni prag i ući u parlament.

Ankete ne daju povoda za optimizam

Najnovije ankete pokazuju međutim da PASOK i Nea Dimokratia, ako je vjerovati prognozama, zajedno mogu imati svega 40 posto glasova. Okruglo 33 posto glasova birača odlazi lijevo orjentisanim partijama. 17% birača glasaće za ekstremne desničare, dok će sedam posto glasati za ostale.

U desnom taboru najača partija su Nezavisni Grci, osnovana tek u februaru. Oni upadaju u oči sa antinjemačkim parolama. Kurs štednje odbacuju isto kao i sve ostale partije lijeve ili desne orjentacije. Komunisti se otvoreno zalažu za istupanje iz eurozone i povratak na drahmu. EU se ničega ne boji više nego nejasnih izbornih rezultata. Pa ipak u Grčkoj puno toga govori u prilog činjenici da bi ponovo moglo doći do osnivanja velike koalicije pod vođstvom konzervativaca. Tim prije što po grčkom zakonu, najjača partija dobija još 50 poslaničkih mjesta. To je dovoljno za osnivanje vlade, nastavak kursa štednje i ostanak u eurozoni. Tim prije što je upravo to, što dvije trećine Grka žele.

Autor: Michaela Hunger / Jasmina Rose
Odgovorni urednik: Azer Slanjankić