1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Grčka sve skuplja

Janis Papadimitriu20. juli 2015

Grčka polako uvodi veći porez na dodatu vrijednost. Eksperti, međutim, sumnjaju da će sporni porez donijeti mnogo.

https://p.dw.com/p/1G1W4
Foto: picture-alliance/dpa

Teška svakodnevica u Grčkoj

Najnoviji vic koji kruži Grčkom glasi: Kostas kupuje špagete u supermarketu a kasirka ga pita: 'Je li Vam to za poklon? Hoćete li da upakujem?', a Kostas odgovara: 'Ne. Hvala. Za mene je'. To je dobar znak kada se čovjek i u crne dane uspijeva našaliti. Ali, ipak nema mnogo mjesta smijehu. Od ovog ponedjeljka u Grčkoj će mnogo toga poskupjeti što je bio jedan od glavnih uslova kreditora koji je, nakon žučne rasprave, usvojen prošle sedmice u parlamentu u Atini.

Posljedice su sljedeće: za pirinač, tjesteninu, hljeb i druga peciva, kobasice, kafu, čaj, šećer i druge živežne namirnice porez na dodatu vrijednost (PDV) će biti povećan na 23 procenta. U Grčkoj se nadaju da će se državna kasa na taj način brže puniti. Samo od hljeba i peciva bi trebalo da se u državnu kasu godišnje slije 54 miliona evra - naravno pod pretpostavkom da se konzum potpuno ne uruši.

Grci nemaju prognozu

No, da li će to stvarno tako i biti? Profesor ekonomije, Panajotis Petrakis smatra da je riječ o komplikovanoj situaciji na tržištu i da se još uvijek ne može ništa prognozirati. "Isto kao što povećanje poreza kratkoročno može povećati državni budžet, tako, srednjoročno gledano može dovesti do recesije; a jedno ne isključuje drugo", kaže ovaj ekspert u razgovoru za DW. Konkretnije procjene, kaže, teško je sada dati. Jer, Grci su u posljednje vrijeme imali, takoreći na dnevnoj bazi, neobične ekonomske odnose tako da skoro ništa ne može da se planira, upozorava ekonomski ekspert.

Supermarkt in Thessaloniki
Ovih dana su ljudi u Grčkoj kupovali još više, a očekivanja su bila da će konzum opastiFoto: picture-alliance/AP Photo/G. Papanikos

Naprimjer zatvaranje banaka: "Strahujući za svoju ušteđevinu, mnogi građani nisu manje već naprotiv, trošili su više i plaćali karticama. I to je ono što je impresivno u ovoj lošoj ekonomskoj situaciji - da se konjuktura, kada je riječ o određenoj vrsti robe, ne smanjuje već naprotiv iznenada povećava", kaže Petrakis.

Očekuje se dodatno opterećenje kućnog budžeta

U studiji koju je objavio atinski Institut za istraživanje maloprodaje, više poreske stope već su opteretile kućni budžet u prosjeku za 157 evra godišnje. Porez će biti podignut i u gastronomskoj branši i u hotelijerstvu, a i taksi će odmah da poskupi. No, to nije sve: mala preduzeća moraju da računaju sa tim da će plaćati veći porez i to retroaktivno od početka godine, neka vrsta solidarne doplate za veća primanja.

Ipak, mnogi eksperti su sigurni da povećanje poreza na dodatu vrijednost skoro da neće donijeti ništa u državnu kasu već će samo još pojačati tendencije ka recesiji u Grčkoj. "Ovakvi poreski nameti oduzimaju privrednom toku resurse i pogoršavaju recesiju", kazao je u jednoj tv emisiji ekonomista Mihalis Argirou. On smatra da ovim teškim mjerama postoji još samo jedan jedini razuman pandan - podstrek u vidu investicija u Grčku i to sa srednjoročnim efektom. On takođe napominje da se moraju uvesti pouzdana pravila za potencijalne investitore. Prije svega bi bila važna pravna sigurnost i reforma javne uprave, kao i moderan stečajni zakon. Jer, na kraju krajeva Grcima se moraju dati optmistična očekivanja za sljedeću godinu. A na to bi trebalo da pripazi sadašnja vlada", kaže Argirou.

Griechenland Öffnung der Banken in Athen
Banke su "odškrinule" vrataFoto: Reuters/Y. Kourtoglou

Bez poreskih olakšica za ostrva

U pregovorima s kreditorima, Atina je prešla važnu crvenu liniju i ukinula poreske olakšice za grčka ostrva. Dugo vremena je porez na promet na ostrvima bio za 30 odsto manji nego u ostatku Grčke. S tim je gotovo od 1. oktobra 2015. "Veći prihodi od poreza sa ostrva bi trebalo da doprinesu ostvarivaju godišnjeg cilja koji glasi - 2,2 milijarde evra od PDV-a", kaže profesor Petrakis. Prema saopštenju Trgovačkog udruženja ESSE, troškovi života bi trebalo da skoče za 12 procenata.

No, ima i dobra vijest: banke su otvorene ovog ponedjeljka nakon trosedmične pauze. Ali, ni tu nema mjesta pretjeranom optimizmu jer ova odluka je u svakom slučaju samo simbolične prirode. Prema posljednjim informacijama i dalje su na snazi ograničenja u vezi toga koliko novca se može dnevno podići, a ugovori na oročenu štednju niti mogu da budu prekinuti niti se štedni ulog može isplatiti u gotovom novcu.