Građani BiH žrtve politikantskih dijaloga?

Umjesto toga na sceni su različiti stavovi po gotovo svim pitanjima te nastavak verbalnog rata, najviše na relaciji Sarajevo - Banjaluka. Sve je to, kažu analitičari rezultat ideologije koju političari slijepo prate posljednjih 15-ak godina. Napredak BiH i rješavanje pitanja koja su od interesa za građane ove zemlje u drugom su planu zbog načina na koji domaći političari vode ovu zemlju. Razlog za takvo stanje, odnosno ne postojanje saglasnosti ni po jednom pitanju na relaciji Sarajevo- Banjaluka, je u nedostatku političke kulture odnosno nekulture smatra profesor Univerziteta u Sarajevu Ugo Vlaisavljević. On naglašava da takva situacija traje decenijama i da je nažalost postala je tradicija. Baviti se politikom u BiH znači biti sljedbenik određene ideologije, ističe Valisavljević, a u tom slučaju politiku ne određuju razgovori.

“Naime kod nas je politika vođena nacionalnim identitetom, a to znači da je to nalog da budete uvijek različiti od onoga koji vam je veoma blizu u etničkom smislu riječi. Znači biti Srbin danas znači misliti nebošnjački i nehrvatski, hrvatski biti u razlici prema druga dva i bošnjački prema druga dva. Što znači da postoji nešto što je konsitutivno za identitete. Našim političarima se čini da će izgubiti svoj identitet ako se ne pokažu kao neistomišljenici prema svojim najbližim strancima.“

Teško do promjena u nekoliko godina

U BiH postoje autoritarne političke kulture koje poznaju zapovjedni način komuniciranja što dovodi do duboke podjeljenosti u zemlji, smatra analitičar Tanja Topić. Prema njenim riječima na sceni je verbalni rat u kojem se uporno poziva na konsenzus i kompromis, a čini se sve da do kompromisa ne dođe: “Ono što je nama neophodno je promjena svijesti. Samo da promjenite tu mentalnu matricu po kojoj društvo funkcioniše teško da može da se ostvari u nekoliko godina.“

Žrtve dijaloga bh. političara su niko drugi nego građani ove zemlje kažu u Centru civilnih inicijativa. To pokazuje niz neriješenih obaveza koje stoje pred političarima za koje se ne može postići ni minimum konsenzusa. Portparol Centra Majda Behrem Stojanov kaže da sve dok postoji plodno tle za takvu vrstu političkog djelovanja, konkretni problemi građana ostaće u drugom planu. „Zapravo jedni drugima su hrana za politiku koja može ostati bez konkretnih rezultata, bez velikog napora i rada a sa čistom demagogijom i politikantstvom.“

Svako u svoj atar!

S druge strane građani, koji su kažu navikli na ovakvu vrstu dijaloga smatraju da u cilju poboljšanja cijelokupnog stanja treba promijeniti kompletnu garnituru vlasti. „Ovi vuku sebi, a ovi sebi. Treba mijenjati ljude. Vidite do čega su nas ovi doveli. Ovo što imamo je katastrofa. Svako ima svoj atar i sve je jasno“, kažu građani.

Dio sagovornika se slaže da bi za promjenu dosadašnjeg načina vođenja politike u BiH i različitih stavova koje imaju po gotovo svim pitanjima, trebalo tražiti u promjeni svjesti i realnom sagledavanju situacije u kojoj se zemlja odnosno njeni građani nalaze. Međutim, za tu promjenu očigledno još nema spremnosti jer se opet jedni nadaju da će to za njih uraditi međunarodna zajednica koja je još prisutna u BiH, a drugi da će se njenim odlaskom relaksirati situacija na bosansko-hrecegovačkoj političkoj sceni.