Građani o reformi turskog Ustava

Nakon što je saopštena presuda Ustavnog suda, predsjednik najznačajnije opozicione stranke, Republikanske narodne partije, DŽHP, Kemal Kilidžaroglu je izjavio da „presuda Ustavnog suda nije u skladu sa očekivanjima“. U toj stranci su se nadali da sud neće odobriti referendum o ustavnim promjenama 12. septembra, ali su se te nade izjalovile.

Ustav je inače donesen za vrijeme vojne vlade 1982. godine, sudije su sada dozvolile da se glasa o promjenama, ali ne svima koje se predlažu – način izbora sudija i tužilaca neće se mijenjati.

Vlada smatra da je reforma ustava neophodna kako bi se Turska modernizovala i demokratizovala i bila „fit za Evropu“. Najavljene promjene pozitivno su ocijenjene i u Briselu.

Kemalisti protiv!?

Paradoksalno je da je protiv tih promjena opozicija, kemalisti koji se smatraju nasljednicima Kemala Ataturka koji je upravo htio da modernizuje Tursku i približi je zapadu Evrope. Istina, i DŽHP želi promjenu ustava, ali nije precizno rekla šta bi da mijenja, jedino je kritikovala prijedloge vladajuće islamsko konzervativne stranke AKP jer navodno ugrožavaju nezavisnost pravosuđa.

„Politizacija pravosuđa neizbježno će dovesti do podjele društva. Državni tužioci biće pod kontrolom ministarstva pravosuđa, tako da je za nas ova reforma nastavak nedemokratskog ustava. Zato je nećemo podržati“, rekao je Kilidžaroglu.

U stvari, kemalisti optužuju AKP da na čelu sa premijerom Erdoganom nastoji da od Turske napravi islamsku božju državu. U suštini, oba tabora mogu biti zadovoljna presudom Ustavnog suda – i jedni i drugi sačuvali su obraz, a o promjenama ustava ionako će odlučiti građani 12. septembra.

Potpredsjednik Kluba poslanika vladajuće AKP Kilidž smatra da će se većina građana izjasniti za promjene: „Mi smo za više slobode i demokratije, a opozicija na to kaže ne. Nasuprot tome, mi kažemo da – za više slobode, za više demokratije, za modernizaciju.“

Autori: Štefen Vurzel / Nenad Briski

Odg. urednik: Zorica Ilić