Grafiti: između umjetnosti i vandalizma

Vanzemaljac je zelen, ljigav, ima zube oštre kao morski pas - i ceri se. Dijabolično? Pomalo maloumno? To svaki promatrač može odlučiti za sebe. No, možda je njegov izraz lica samo odraz zadovoljstva. Jer ovaj vanzemaljac je "legalan stranac" - grafit, koji ima dozvolu za postojanje, na zidu Kuće mladosti u Bonnu.

Ali Bonn ima problem s ilegalnim grafitima: na fasadama, kontrolnim pločama za struju i podvožnjacima. Oko 90.000 eura grad izdvaja godišnje za uklanjanje nedozvoljenih grafita - cifra, koja se zadnjih nekoliko godina konstantno drži, kaže Siegfried Hoss.

On radi u Odjelu za upravljanje zgrada grada Bonna i zadužen je za grafite. Hoss je i suorganizator aktualnog tjedna protiv ilegalnih grafita. S počiniteljima on je vrlo strog: "To je kazneno djelo i uništavanje tuđe imovine".

Štete u milijunskim iznosima

Hoss navodi primjer: grafiti umjetnici jako vole razvodne kutije pošte, telekoma i drugih poduzeća. "Kod jedne ovakve kutije za struju, sprejer plaća od 200 do 300 eura za uklanjanje grafita." Ili, ako ne može platiti, mora odraditi društveno korisni rad. I toga je već bilo", kaže Hoss. "Onda i oni moraju čistiti, pa vide koji je to posao".

Suradnja između grada, policije, savezne policije, Deutsche Bahn i mjesnih zajednica bi kroz međusobnu razmjenu iskustva, trebala pomoći u borni protiv ilegalnih grafita u Bonnu. Prema navodima Saveza njemačkih gradova (Deutscher Städtetag) štete od grafita diljem Njemačke iznose oko 200 milijuna eura godišnje. No, je li ovakav pristup najbolje rješenje?

Legalni grafiti: često ljepši i dugotrajniji

Druga lokacija: pješački podvožnjak u blizini centra Bonna. Dugi zidovi, koje nitko ne nadzire: veliki portret markantnog lica, poznatog sina grada Bonna, glasovitog i daleko izvan granica Njemačke: Ludwig van Beethoven. Slika je napravljena u stilu klasičnog portreta, ali je također rezultat umjetnosti iz limenke, naslikana na zahtjev grada.

Bogate boje i tamna pozadina čine ovaj portret vrlo otmjenim. Ovakvi "naručeni grafiti" bi druge sprejere mogli spriječiti da se ovjekovječe na tim mjestima ilegalno, rekao je umjetnik Benjamin Sobola. Još jedan primjer je obližnja stanica za autobuse. "Prije tri godine smo je oslikali i do danas nitko nije šarao po njoj."

Sobola se već tri godine strastveno bavi grafitima i sada bi, po nalogu grada, trebao utjecati na stvaranje razumijevanja između sprejera i zajednica. U radionicama on informira o legalnim mogućnostima grafiti umjetnosti. Pro tome je vrlo kritičan prema stavovima grada Bonna, kada je u pitanju dostupnost površina za sprejanje: "Köln, za razliku od Bonna, ima puno legalnih površina, većinu su pružili vlasnici poslovnica. Šteta je što toga nema ovdje." Upravo to je dobra mogućnost da se smanji broj ilegalnih grafita.

No, to je mogućnost, koja ne dolazi u obzir ovdje, kaže Hoss iz Gradskog vijeća u Bonnu: "U jednom trenutku će nestati legalnih površina i sljedeći koji dođe će misliti da, ako su na ovim površinama crtani grafiti, on može jednostavno prijeći na sljedeću i ponovo ćemo imati kazneno djelo."

Ako se pojave nepoželjni grafiti, važno ih je što prije ukloniti, kaže Sobola, inače će sprejer svoje djelo smatrati dobrodošlim". Njegov savjet: " Postoji i anti-grafiti boja, s koje se grafiti mogu ukloniti 50 puta lakše. I to naravno pomaže."

Supovi, burke i banane

Motivacija sprejera, koji ilegalno rade je različita: od vandalizma i umjetničkih ideja sve do političkog aktivizma. Dok se takozvani "Tags" - tagovanje ili potpisivanje imena - i među sprejerima smatraju samo škrabotinama i tako postoje mnoge stvari čiji status nije u potpunosti jasan: tako na primjer banana-grafiti njemačkog umjetnika Thomasa Baumgärtel ukrašavaju preko 4000 kućnih ulaza i galerija.

U Leipzigu je grafit Blek le Reta "Madona s djetetom" doslovno restauriran i danas je zaštićen spomenik. U Afganistanu se umjetnica Shamisa Hassani grafitima plavih burki u kavezima bori protiv ugnjetavanja žena, a u Nairobiju politički aktivisti sprejaju supove na kuće navodno korumpiranih političara.

To je za Benjamina Sobolu dovoljan razlog da se grafitiji smatraju umjetnošću. Ali, kako kaže: "Borim se za legalno sprejanje, jer i sam kao vlasnik znam da nije lijepo kada morate odustati od godišnjeg odmora, jer morate ličiti kuću, ili slično."

Autor: Andreas Grigo / Svjetlana Rezo

Odgovorni urednik: Zoran Arbutina