Groser: Francuska policija nije 'slijepa na desno oko'

Frankfurter rundšau donosi intervju sa francuskim politikologom njemačkog porijekla Alfredom Groserom. S obzirom na nedavno ubistvo trojice vojnika stranog porijekla u Monotbanu i ubistva Jevreja ispred škole u Tuluzu, novinar ovog lista se pita da se radi o istom modelu.

„Sve dok je nejasno da li je napadač vojnike ubio samo zato što su afričkog porijekla, sve do tada je jasan antisemitiski motiv napada. Inače bi napad mogao da bude izveden na bilo koju školu“, kaže Groser.

Na pitanje koliki je opseg antisemitizma u Francuskoj, Groser kaže da je ograničen uprkos nekim anketama koje načinom na koji postavljaju pitanja sugerišu nešto drugačije. „Jevrejska udruženja se činjanica žale na antisemitizam. Ali, to čine prije svega slijedeći primjer države Izrael. Inače, u Francuskoj se ne osjeća mnogo mržnja prema Jervrejima. Jer, naši desničari su se od 'Šestodnevnog rata' od antisemitizma okrenuli ka antiislamizmu.“

"Salonski antiemitizam"

Novinar Frankfurter rundšaua, Joahim Frank konstatuje da se u Njemačkoj mnogo diskutuje o tzv. „salonskom antisemitizmu“ i da je to plodno tle za širenje nasilja. Politikolog Alfred Groser smatra da tako nečeg nema u Francuskoj i dodaje: „Postoji jedna oštra linija razgraničenja. S jedne strane je široko rasprostranjena ksenofobija koju potiče predsjednik, a još više njegov ministar unutrašnjih poslova, i koja se pretvara u strah. S druge strane svi su zajedno protiv antisemitizma. I zato je prekid izborne kampanje u ponedjeljak bio dobar znak. Nikola Sarkozi i Fransoa Oland stali su rame uz rame – u ime Republike. „La République“ – to kod nas ima potpuno drugačiji prizvuk nego u Njemačkoj. Jer, to je ono što povezuje sve u borbi protiv ekstremizma“, kaže Groser.

Na pitanje da li Francuzi na državu gledaju kao na posebno moćnu silu koja štiti manjine a posebno Jevreje, politikolog Groser odgovara da se na Jevreje aposlutno ne gleda kao na manjinu. „Ideja o jednom ‚Centralnom savjetu Jevreja u Francuskoj', kao što je to u Njemačkoj, kod nas ne postoji. Svi su prije svega Francuzi a onda su Jevreji, Jermeni ili šta god. Jevreji su jednostavno dio društva – društva koje je vrlo samokritično prema svom saučesništvu s nacistima u progonu Jevreja. Vrlo je moguće da se u budućnosti dogodi i proces protiv Francuskih željeznica. Jer, odgovorni nisu ništa preduzeli kako bi spriječili deportacije Jevreja.”

Novinar njemačkog dnevnika se pita i kakav će uticaj ubistva u Tuluzu imati na dalji tok predsjedničke kampanje? I hoće li se ispostaviti da će Nikola Sarkozi ponovo imati ulogu “moćnog čovjeka”?

“Ne moćnog čovjeka već moćnog državnika”, kaže politikolog Groser i dodaje: ”On više neće pokušavati da se prikaže kao kandidat u predizbornoj kampanji, već kao predsjednik koji štiti republiku i sve Francuze drži na okupu. Ali, ne smije se zaboraviti da je upravo on prethodnih godina doprinio razvoju ksenofobije i povećanju razlike između Francuza i ljudi drugog porijekla”, smatra Groser.

O neophodnim političkim ili pak društvenim konsekvencama nakon napada u Tuluzu i Montobanu, politikolog Groser kaže: “Najvažnije je da policija radi svoj posao. Vjerujem da mnogo bolje radi nego njemačka jer nisu ‘slijepi na desno oko', a politički motivisana ubistva ne traže odmah među ljevicom. Ne mogu ni da zamislim da naša policija neće pronaći ubice”, zaključuje politikolog Alfred Groser u intervjuu Frankfurter rundšauu.

"Prestupnike nazvati poremećenim neće riješiti problem"

Frankfurter rundšau u još jednom članku posvećenom terorističkim napadima u Francuskoj bavi se istragom: “Francuski ministar unutrašnjih poslova je još prije nekoliko nedjelja umovao o superiornosti zapadne civilizacije. Kandidatkinja Nacionalnog fronta Le Pen lansirala je debatu o halal i kašrut mesu (islamski i jevrejski način klanja životinja); Sarkozi je odmah skočio i istovremeno pokušao da nametne novu debatu o ‘nacionalnom identitetu' i o tome da se prepolovi broj useljenika. I onda se nameće pitanje: Da li ovakvo okruženje, ovakvo djelimično vještački naduvano predizborno raspoloženje može biti povod jednoj poremećenoj osobi da učini ovakvo djelo? Kod ovako iracionalnih djela mora se biti veoma pažljiv i racionalno gledati na uzročnike koji su doveli do tog”, savjetuje Frankfurter rundšau.

Hamburger Abend blat: „Ako ovakve prestupnike nazivamo poremećenima to nije ono što će riješiti problem. Naša društva moraju da analiziraju od čega su oboljela. Problemi u vezi sa integracijom nekih imigranata u Evropi sigurno da ne smiju da se ignorišu, već mora da se razjasni koji procesi i strukture vode ka tome da nelagoda i potisnuti bijes kod ljudi prerastu u smrtonosnu i razarajuću mržnju”, piše Hamburger abend blat.

Priredio: Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić