Grčka se nada "zelenom svjetlu" ministara finansija

Poslanica Evropskog parlamenta koja dolazi iz Grčke, Marieta Giannakou, ne vidi nikakvog razloga za sumnje u namjere grčke vlade. "S jedne strane želimo da uštedimo što je moguće više, a s druge da održimo minimum socijalnih izdataka. Naprimjer za zdravstveni sistem koji je već danas bitno ugrožen zbog postojećih mjera štednje." Ona vjeruje kako će partneri u koalicionoj vladi pokazati da su odgovorni i usaglasiti se o novim mjerama.

Pod znakom je pitanja da li će vlada u Atini do ovog petka (14.9.) postići sporazum. Na Kipru, naime, počinje sastanak ministara finansija EU. Kako bi Trojci koju čine predstavnici Evropske komisije, Evropske centralne banke i MMF-a olakšao posao i donošenje pozitine odluke o naporima Grčke, ministar finansija u Atini Jannis Stournaras je već predstavio čitav katalog mjera štednje u iznosu od 17 milijardi eura.

To je mnogo više od prvobito predviđenih 11,6 milijardi. Smisao ove ponude je sljedeći: kako se predstavnici Trojke nisu mogli usaglasiti oko toga koje mjere bi bile prioritet, Atina im je prepustila da sami odluče i prekriže one koje su suvišne.

Skeptični kontroli i grčka opozicija

Međunarodni kontrolori grčkih finansija su ipak skeptični. I ranije je Grčka najavljivala razne mjere, recimo smanjenje troškova birokratskog aparata, ali to još nije realizovala.

Lider opozicione ljevice Nikos Chountis ima svoje viđenje događaja: mjere štednje su odavno usvojene, a vlada u Atini dogovor sa Trojkom oteže samo zato da bi stvorila utisak da se suprotstavlja "diktatu štednje" koji stiže iz Brisela: "Sve ovo je samo predstava. I prije izbora u junu smo znali da će se masivno kratiti plate, penzije i socijalni izdaci. Današnji partneri u koaliciji su to davno potpisali Trojci. Još prije izbora je usvojen paket mjera štednje od 11,6 milijardi i tako će i ostati."

Chountis i njegova stranka su jedini na političkoj sceni koji se protive drastičnom kursu štednje, a u taj koncept očito vjeruju mnogi: ankete pokazuju da bi ljevica na izborima trenutno osvojila većinu. Znatan uspon zabilježili bi i desni radikali, a znatan pad dosadašnje vladajuće stranke, prvenstveno socijalisti iz PASOK-a.

Kome ide novac: bankama ili privredi?

Ukoliko Grčka usvoji mjere štednje u spomenutom obimu to bi značilo da je sprovela dvije trećine mjera koje od nje traže povjerioci. Ipak, vlada ima poteškoće da objasni građanima svrhu novih mjera štednje. Jedan od razloga za to je što se već nazire da će nova tranša pomoći od 30 milijardi eura morati da se utroši za rekapitalizaciju banaka. Novi povod za kritike Nikosa Chountisa:

"To samo potvrđuje ono što odavno govorimo. Od novih kredita profitiraju prvenstveno banke i to na račun poreskih obveznika. Realna privreda neće dobiti ništa od tog novca."

Ljevica i krajnja desnica, te sindikati stoga mobilišu građane na proteste i bune se zbog ko zna kojeg po redu smanjenja plata i otkaza u javnom službama. Ovih dana na ulice će izaći ljekari, učitelji, službenici u opštinama, pa čak i vojnici i policajci. Grčkoj tokom septembra prijeti generalni štrajk.

Autori: Jannis Papadimitrou / Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić