1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Gubi li Hrvatska dah na putu u EU?

28. januar 2011

Hrvatska premijerka je predstavila novi model rasta gospodarstva koji se ne može zamisliti bez članstva u EU. Ali njen poziv na suradnju i pomoć u donošenju odluka nije baš naišao na oduševljenje opozicije.

https://p.dw.com/p/QwIX
Na putu...
Na putu...Foto: AP GraphicsBank/DW

Hrvatska Vlada će učiniti sve da pregovori s EU završe do kraja lipnja, a potom će zajedno sa svim ostalim relevantnim institucijama u društvu – od Predsjednika Republike do političkih stranaka, lobirati za što bržu ratifikaciju sporazuma o pristupanju Hrvatske u europskim parlamentima. Cilj je što prije uhvatiti prvu godinu članstva u EU i financijski paket od 1,5 milijardi eura, kazala je premijerka Jadranka Kosor, predstavljajući dorađene mjere za rast hrvatskog gospodarstva.

Premijerka Jadranka Kosor pozvala je na zajedničku akciju kako bi se prevladali problemi i zaključili pregovori s Unijom. „Dolazi sigurno vrijeme da mi moramo smoći snage, dame i gospodo, da svi oni koji nešto znače u hrvatskom političkom, gospodarskom životu da sjednemo zajedno za stol i da se dogovorimo oko nekoliko stvari koje su ključne za budućnost Hrvatske.“, kazala je Kosor.

Predsjednik SDP-a Zoran Milanović, koji bi da se danas održavaju izbori postao novi premijer, takvu je mogućnost odbio. „Za ovakvu vrstu sanjanja je malo prekasno. Ne želim biti ni neugodan niti ironičan, ali osam mjeseci prije izbora to nema smisla.“, poručio je.

Zoran Milanović
Zoran Milanović ne vjeruje premijerki KosorFoto: DW

Brodogradnja i pravosuđe

Vlada ubrzano radi kako bi se što prije zatvorila dva najteža poglavlja – o tržišnom natjecanju, koje sadrži i pitanje brodogradnje te pravosuđe, u kojemu dominira borba protiv korupcije. Do sada je uspjela izdvojiti pulski Uljanik iz paketa brodogradilišta u poteškoćama, a uskoro očekuje i potvrdu Europske komisije da su planovi restrukturiranja za ostala brodogradilišta prihvatljivi, nakon čega će moći ugovarati nove brodove. „Prema dosadašnjem modelu ne bismo više mogli dalje, i to treba jasno i otvoreno reći, pogotovo onima koji rade u brodogradilištima.“, priznala je Kosor.

Iako su se sve Vlade od hrvatskog osamostaljenja trudile pronaći rješenje za gubitke što su se gomilali sa svakim brodom puštenim s navoza, oni su samo rasli baš kao i nezadovoljstvo radnika suočenih sa sve manjim plaćama, otpuštanjima i višegodišnjim najavama kako će se neka brodogradilišta morati smanjiti ili preorijentirati s gradnje velikih brodova na neke druge poslove. Možda čak i gasiti, jer prema EU pravilima ukidaju se državne subvencije.

Brodogradilišta i njihove subvencije ozbiljan su problem
Brodogradilišta i njihove subvencije ozbiljan su problemFoto: picture-alliance/dpa/dpaweb

Odlučnost ili neodlučnost?

Na skupu o Vladinim mjerama za izlazak iz krize, savjetnik Predsjednika Republike Joško Paro pozdravio je premijerkino obećanje o čvršćoj odlučnosti u provedbi gospodarskih mjera i borbi protiv korupcije, dok joj je njezin savjetnik, ekonomist Željko Lovrinčević predbacio upravo nedovoljnu odlučnost. Isto je, međutim, zamjerio i ostalim igračima na političkoj i ekonomskoj sceni, podsjetivši sve da će se stalno odgađanih reformi trebati kad-tad prihvatiti.

A trebat će se, čulo se na osmom sastanku Zajedničkog savjetodavnog odbora Europske unije i Hrvatske, više pozabaviti komunikacijskom strategijom za informiranje hrvatske javnosti o Europskoj uniji te pripremama za članstvo. „Svi sudionici sastanka smatraju da je realno moguće postići da Hrvatska do šestog mjeseca zatvori sva poglavlja u pregovorima s EU-om. Naravno da ovisi o nama kako će se to odviti, no svi se slažu da smo definitivno u završnoj fazi pregovora.“, kazala je supredsjedateljica odbora Lidija Pavić-Rogošić.

Većina Hrvata "za" Europu

Komentirajući činjenicu da ulazak u EU, po zadnjim anketama, podržava nešto manje od 50 posto hrvatskih građana, supredsjedatelj Odbora iz Austrije Christoph Lechner istaknuo je da postoji i mnogo neodlučnih te da je zadaća organiziranog civilnog društva, poput Zajedničkog savjetodavnog odbora, predstavnika sindikata, poslodavaca i različitih organizacija civilnog društva u ruralnim područjima, da promijeni to mišljenje i uvjeri građane da je najbolje mjesto za Hrvatsku u Europskoj uniji.

Kako se sad čini, posljednji vlak je 2013. kako bi i građani Hrvatske 2014. sudjelovali na izborima za Europski parlament.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: Z. Arbutina