1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Halal park u Gračanici

6. juli 2009

Projekat vrijedan oko 100 miliona eura donosio bi godišnju zaradu od oko 500 miliona eura. Za dvije godine, koliko je potrebno za podizanje Halal parka kod Gračanice, bit će otvoreno nekoliko hiljada radnih mjesta.

https://p.dw.com/p/IhB9
200.000 kvadrata halal proizvoda za evropsko i afričko tržišteFoto: DW

Na putu Tuzla-Doboj, tačnije na mjestu gdje se od Gračanice jedan krak odvaja za željezničku stanicu Sočkovac (RS), gračanički biznismen Faruk Širbegović došao je na ideju da postavi poslovnu zonu sa proizvodnim, trgovačkim, skladišnim, distributivnim, uslužnim, stambenim i drugim sadržajima neophodnim za kvalitetno poslovanje Halal Parka.

Na ovom jedinstvenom prostoru površine 200.000 kvadratnih metara smjestile bi se fabrike iz okruženja koje su zainteresirane za učešeće na ovom tržištu. Bosna i Hercegovina bi iskoristila svoju evopsku prepoznatljivost i konceptom „od njive do stola“ rastućem halal-tržištu ponudila prepoznatljiv i prihvatljiv koncept.

Prvi halal park u BiH

„Svjetsko halal tržište predstavlja najbrže rastuće tržište na svijetu sa godišnjom stopom od 40%. Vrijednost halal tržišta u 2008. godini iznosila je 635 milijardi dolara. Evropsko halal-tržište procijenjeno je na 67 milijari dolara. Globalna ekonomska kriza nije značajnije uticala na halal tržište, jer su najznačajniji potrošači halal proizvoda najmanje zahvaćeni recesijom. Potencijali koje nudi svjetsko halal tržište su izuzetno veliki i bitno je da BiH, odnosno naše firme, budu dio tih svjetskih statistika“, kaže Faruk Širbegović inicijator ovog projekta.

Zukünftige Strasse zwischen Strasse zwischen den Städten Doboj und Tuzla
Foto: Sirbegovic Grupe

Nakon što su Širbegović grupa i HDC, glavni malezijski autoritet u razvoju halal inicijativa, potpisali u Kuala Lumpuru Memorandum o razumijevanju o suradnji na projektu prvog halal parka u BiH, ovu gračaničku kompaniju je posjetio prvi čovjek jednog od najvećih investivcionih malezijskih fondova Lembaga Tabung Haji, Tan Sri Abi Musa.

„Gospodin Širbegović nam je predložio da zajednički implementiramo ovaj projekt u Bosni i Hercegovini. U pripremi je izradi studije izvodljivosti. Na sve gledamo pozitivno. Uskoro ćemo znati kako i na koji način ćemo se uključiti u ovaj projekat.“

Očekujem veliki broj zaposlenih kazao je Faruk Širbegović, inicijator izgradnje halal poslovnog parka. Tražimo strateške partnere a uskoro kreću aktivnosti na izgradnji prve fabrike u Halal Parku.

Halal

Tag der Offenen Moschee in Berlin Freies Bildformat
Foto: picture-alliance/ dpa

Halal je riječ porijeklom iz arapskog jezika i znači dozvoljeno, dopušteno, ugodno, prema islamskim propisima. Ono što je zabranjeno prema islamskim propisma naziva se HARAM (zabranjeno) i MEŠBUH (sumnjiv i kao takav zabranjen sve dok se ne dokaže da je dozvoljen (čist) – HALAL). Sva tri termina u lokalnoj i međunarodnoj korespodenciji najčešće se koriste u svom izvornom obliku. Pored osnovnih značenja (dozvoljeno - zabranjeno) termini HALAL i HARAM u kolokvijalnoj upotrebi su poprimili dodatna značenja. Tako se riječ HALAL veoma često koristi i sa značenjima: oprostiti, dati bez naknade, pošteno zaraditi i slično.

Osnovne odredbe o HALALU su utvrđene u izvorima islamskog učenja i konzistentne su vremenski (od polovine VII. Stoljeća n.e.) i prostorno (u bilo kojem dijelu svijeta gdje žive muslimani). Nadležni autoriteti u oblasti šerijatskog (islamskog) prava na osnovu odredbi sadržanih u Kur'anu (Božijoj objavi) i Sunnetu (uputama i praksi Božijeg poslanika Muhammeda a.s.) kontinuirano prate naučni i tehnološki razvoj i odgovarajućim fetvama (šerijatskim pravnim rješenjima) utvrđuju usklađenost i status određenog oblika ponašanja, rada, predmeta / proizvoda u odnosu na šerijatske norme i kvalificiraju ih kao dozvoljene, zabranjene ili ih označavaju drugim terminima koji predstavljaju gradaciju između ove dvije krajnosti.

Najčešće citirani ajeti (redak) iz Kur'ana koji se odnose na halal hranu glase:

“O ljudi, jedite od onoga što ima na zemlji, ali samo ono što je dopušteno(HALAL) i što je prijatno...” Kur’an, El-Bekare,168.

“O vjernici, jedite ukusna jela koja smo vam podarili i budite Allahu zahvalni, ta vi se samo Njemu klanjate! “ Kur’an, El-Bekare, 172.

Pored navedenih cijeli je niz drugih ajeta i hadisa (izreka Božijeg poslanika) koji detaljnije preciziraju i objašnjavaju šta je sve dopušteno, a šta zabranjeno muslimanima za upotrebu ili konzumiranje.

Halal kvaliteta

Muslimas in Indien
Foto: AP

Halal kvaliteta podrazumijeva skup karakteristika nekog proizvoda koje su u skladu sa islamskim propisima i ispunjavaju zahtjeve kvalitete, te kao takvi dopušteni muslimanima za upotrebu. Utemeljena je na šerijatskim principima, Codex Alimetariusu, Halal standardu BAS 1049:2007 i drugim aktima u kojima su utvrđeni principi halal certificiranja. Halal kvalitetu može potvrđivati isključivo islamska zajednica ili autorizirana certifikacijska kuća koju za to ovlasti Islamska zajednica. Na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Slovenije za ovu djelatnost ovlaštena je Agencija za certificiranje halal kvalitete.

Halal kvaliteta obuhvata različite vrste:

- proizvoda (hrana, kozmetika, medikamenti i predmeti opće upotrebe) i

- usluga (finansije, bankarstvo, trgovina, ugostiteljstvo...),

Halal proizvod je proizvod koji zadovoljava sve propise o zdravstvenoj ispravnosti, higijeni i sanitaciji, u čijem sastavu nema ni jednog sastojka koji je muslimanima zabranjen za upotrebu i koji u procesu proizvodnje primjenjuje zahtjeve Halal standarda i ne koriste se zabranjene sirovine i druga sredstva. Kao takav halal proizvod nema supstituta i konkurencijski je zaštićen.

Agencija za certificiranje halal kvalitete je specializirana ustanova Islamske zajednice u BiH koja se bavi halal certificiranjem proizvoda, proizvođača i usluga, te praćenjem realizacije zahtjeva Halal standarda BAS 1049:2007 u kompanijama koje su implementirale navedene zahtjeve.

Halal standard je dokument koji jasno određuje procedure halal certificiranja. Halal standardom je utvrđeno:

- šta je dozvoljeno a šta zabranjeno muslimanima,

- kako se certificira i provjerava primjena odredbi Halal standarda,

- kako se vrši halal klanje životinja,

- kako su obilježeni halal proizvodi.

- koji su aditivi halal, a koji nisu.

Halal standard je regisitriran kod Instituta za standardizaciju BiH kao nacionalni standard pod nazivom Halal hrana – zahtjevi i mjere, BAS 1049:2007. Halal standard je kompatibilan sa drugim međunatrodnim standardima koji uređuju oblast kvalitetnog upravljanja proizvodnjom (ISO, HACCP i drugi).

Svjetsko halal tržište

Bildergalerie über ein Literaturprojekt der EU und des Goethe-Instituts in der türkischen Stadt Urfa
Foto: DW

Svjetsko halal tržište je najbrže rastuće tržište čija vrijednost u 2004. godini bila je 423 milijarde eura dok je u 2009. godini iznosi 456.4 milijarde eura. Svjetsko halal tržište zadovoljava potrebe 1. 8 milijardi kupaca muslimana, dok postoji veliki broj kupaca nemuslimana koji konzumiraju ovu vrstu proizvoda. U BiH halal proizvode konzumira 75% stanovništva koji prepoznaju prednosti korištenja halal proizvoda.

Implementacijom zahtjeva Halal standarda ostvaruju se dva cilja: ispunjavanje obaveze i zadovoljstvo kupaca što kompanijama daje određene prednosti. Dobijanjem halal certifikata kompanijma se otvaraju vrata svjetskog halal tržišta za plasiman svojih proizvode.

Ekonomski značaj halala za kompanije:

· Tržišni potencijal

· Brzo širenje halal tržišta

· Konkurentske prednosti i zaštićenost halal proizvoda na dugi rok

Značaj halala za krajne potrošače:

· Zdravstveno ispravni proizvodi

· Dodatno kontrolirani i nadgledani

· Prisutan je u svim prehrambenim navikama

· Prihvatljiv za sve životne dobi

· Prihvatljiv i za pripadnike drugih konfesija

Autor: Mirsad Čamdžić/Agencija za certificiranje halal kvaliteta

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić