Hamlet na antialergijskoj zemlji
22. februar 2009
„Susret sa teatrom Schaubühne Berlin, je proslava umjetnosti, umjetničke ljepote, misaonosti i odgovornosti. Jedan od najvažnijih teatara u svijetu, došao nam je sa tri izvrsne predstave koje pripadaju samom vrhu svjetskog teatra danas,“ rekao je poznati bosanskohercegovački reditelj Haris Pašović, čiji je East West Centar u Sarajevu, pokrovitelj programa „Berlin u Sarajevu: Schaubühne u East West Centru“. Teatar Schaubühne Berlin, pred sarajevskom publikom je izveo „Smrt trgovačkog putnika“ u režiji Luka Percevala, „Ispod leda“ reditelja Falka Richtera i na kraju „Hamleta“ Thomasa Ostermeiera.
Zašto Zetra?
Nakon što su prve dvije predstave odigrane u tipičnim teatarskim prostorima, pred „Hamleta“ je iskrsnulo pitanje : Zašto Zetra, velika olimpijska dvorana koja prima preko 15 000 gledalaca? Hoće li taj ogromni prostor 'pojesti' glumce i scenu? Sve je postalo jasno kada je publika u gotovo pobožnoj tišini, ušla u, za ovu priliku, adaptiranu dvoranu Zetra. To je, zapravo, bio jedini prostor u Sarajevu u koji je mogla da se smjesti scenografija od 300 kvadratnih metara, koju su iz Pariza dovezla četiri šlepera. Iz Berlina je stiglo deset kubika specijalne, anialergijske zemlje koja ne šteti ni publici ni glumcima. Ipak, trenutak kada nesretni kraljević stavlja u usta šaku zemlje i pri tome se vidi kako je jede, nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Četiri tehničke ekipe su nekoliko dana postavljale zahtjevnu scenografiju koja je podrazumijevala i simuliranu kišu iz hidranata, koja je prštala na sve strane i pri tome, miješajući se sa zemljom na sceni pravila pravo, pravcato blato. Kakva simbolika!
Kompleksno mišljenje ili politička akcija?
Reditelj Thomas Ostermeier će u predstavi svoje likove dobro promuljati po tom blatu. Sa svojim središnjim paradoksom o nemoćnom glavnom junaku, Hamlet i danas predstavlja valjanu analizu intelektualne dileme između kompleksnog mišljenja i političke akcije. Shakespeare je ponudio dvadeset likova i tako omogućio da iz različitih interesa i intriga nastane jedna politička biosfera koju u Ostermeierovoj predstavi nosi samo šest glumaca, stalno mijenjajući uloge. Hamletov postepeni gubitak dodira sa stvarnošću, njegova dezorijentisanost i manipulisanje identitetom, ogledaju se u stilu glume koja za svoj glavni princip uzima pretvaranje i masku. „Ovim projektom željeli smo predstaviti novu generaciju, današnju omladinu, koju je jedan njemački sociolog opisao kao generaciju Hamleta, ili neodlučnu generaciju. Specifično za predstavu je i to da se igra u neuobičajenom prostoru, bar kad je riječ o teatru,“ rekao je u Sarajevu reditelj Thomas Ostermeier.
Iz Pariza u Sarajevo
Predstava „Hamlet“ u Sarajevo je došla ravno iz Pariza gdje su je glumci teatra Schaubühne igrali 12 puta zaredom, pred oduševljenom francuskom publikom. Hamleta igra Lars Eidinger, koji je ovom ulogom stekao svjetsku slavu. „Djelo sam shvatio jako ozbiljno. Uvijek sam govorio da glumac u svom životu treba da zasadi drvo, napravi kuću, osnuje porodicu i odigra Hamleta,“ rekao je Eidinger. I ne zna se pouzdano ko je bio bolji u Zetri. Klaudije i Duh Ursa Juckera, Gertruda i Ofelija Judith Rosmair, Polonije i Ozrik Roberta Beyera, Horacije i Gildenstern Sebastiana Schwartza ili Laert i Rozencranc Stefana Sterna. Predstava traje više od dva sata i sarajevska publika je dočekala njen kraj u divnom šoku zbog svega što je doživjela te večeri. Anketa među gledaocima nikada nije bila kraća, bez mnogo riječi, samo: „Izvanredno, gluma fantastična,“ ili „Kakva scenografija, ovo još nije viđeno,“ ili „Ekstravagantna, avangardna, nevjerovatna predstava, prepuna energije.“ Reditelj Haris Pašović, koji je na neki način bio domaćin njemačkim umjetnicima sa svojim East West Centrom, zajedno sa akterima koje je sarajevska publika pozdravila frenetičnim aplauzom, primao je čestitke.
„Divan je ovaj trenutak kad ovako zadovoljna publika izlazi iz dvorane i kada se ovako nešto veliko dogodi na pozorišnoj sceni,“ rekao je Pašović i dodao da je Sarajevo na mapi evropske turneje njemačkog teatra zajedno sa Berlinom i Parizom. „Ovo je veliki korak za Sarajevo, ali isto tako i za Evropu, jer ovim Schaubühne kaže da mi jesmo Evropa i da ih se tiče to što su u trenutku kad je pao Berlinski zid, počeli da se dižu zidovi na Balkanu. Dok su naši gradovi danas podijeljeni, Berlin nam pokazuje šta može kad je ujedinjen,“ rekao je poznati bosanskohercegovački reditelj.