Haos kompjuter klub - nekad čudaci, danas kompjuterski eksperti

Starije generacije se danas još sjećaju: "Bilo jednom jedno vrijeme bez interneta." Doduše, bilo je kompjutera. Nosili su imena tipa Komodore C 64 (Commodore C 64) ili Atari, i imali funkcije koje danas nadmašuju i najmanji mobilni telefoni. Od tada su prošle tri decenije.

Sve je počelo s jednim oglasom u dnevnom listu

Nekoliko pametnih glava je tada još spoznalo kakvu će ulogu ubuduće igrati informacijske tehnologije. U njemačkom dnevnom listu "taz" su objavili oglas i pozvali na sastanak u Berlin 12. septembra: "Da se mi, kompjuterski čudaci (fikovi), ne bismo duže nekoordinirano muvali naokolo", stajalo je u tekstu oglasa.

"U redakciji taz-a se sastalo 20 do 25 ljudi. Ja sam pomislio da će se na oglas odazvati možda desetak ljudi. To što je došlo toliko ljudi je bio znak da je to bila prava ideja u pravo vrijeme", kaže Klaus Šlajzik (Schleisik), koji danas pravi elektronske uređaje za seizmološko istraživanje mora. Šlajzik je oglas dao sa još trojicom drugih aktivista – među njima i Hervert Holand Moric (Herwert Holland-Moritz), računarski anarhista koji je godinama bio predsjednik Haos Kompjuter Kluba (Chaos Computer Club - CCC), do njegove prerane smrti 2001. godine. "Ja sam se zalagao za jedan vid političkog saveza, dok je Holand-Moric dolazio  „iz ćoška u kome se učilo kako se otvaraju brave, kako se može besplatno telefonirati i slično – tako je i nastala cijela ta hakerska atmosfera", prisjeća se Šlajzik.

"Borimo se protiv zaglupljivanja i cenzure"

Još u novembru 1984., CCC je izveo pravu hakersku akciju. Članovi kluba su se prijavili na tadašnji interaktivni videotekst-portal Njemačke pošte i odatle stalno pozivali jednu stranicu sopstvenog portala čije su otvaranje naplaćivali. Sljedećeg jutra Poštanska štedionica je otkrila da je CCC-u uplatila 135.000 maraka. CCC je sve to obznanio, vratio novac i – postao slavan.

Njegova portparolka Konstance Kurc (Constanze Kurz) je član komisije Bundestaga za internet i digitalno društvo. Zajedno sa svojim kolegom Frankom Rigerom (Frank Rieger) redovno piše o digitalnoj tehnici za list Frankfurter algemajne cajtung (FAZ).

CCC od 1984. godine izdaje i svoju stručnu literaturu. Već je u prvom izdanju jednog njihovog magazina pisalo: "Borimo se protiv politike straha i zaglupljivanja kada je riječ o računarima. Borimo se i protiv cenzure koju sprovode međunarodni koncerni i monopoli“.

Njemački "CCC" uzor mnogim zemljama svijeta

Klaus Šlajzik kaže da je CCC danas u središtvu društva i da to više nije nekakva alternativna grupa čudaka.

 „To je klub stručnjaka za računare. Kad god neko pošalje neko pitanje o računarima, lako nam je da u sopstvenim redovima nađemo nekoga ko će o tome reći nešto pametno“, komentariše inicijator ovog kluba.

CCC se posebno zalaže za zaštitu podataka i privatne sfere – stručnjake kluba konsultuje i Ustavni sud. U mnogim zemljama svijeta tek sada nastaju takvi klubovi – i rado se služe iskustvima Haos kompjuter kluba.

Autori: Matias fon Hajn / Selma Filipović

Odgovorna urednica: Marina Martinović